Društveni mediji: Uticaj (Epizoda 4)

Kada se posmatra uticaj društvenih medija kroz promjene u ljudskom društvu, kao i kroz promjene u tehnologijama informisanja i komunikacija, može se zaključiti da društveni mediji imaju značajnu ulogu u današnjoj transformaciji i oblikovanju svijeta kakav poznajemo.

UTICAJ

Uzimajući u obzir oblikovanje i transformaciju koju društveni mediji izazivaju kroz njihovu redovnu upotrebu u  svakodnevnom životu, postavlja se pitanje kakve posljedice njihovo korištenje može imati na današnje ljudsko društvo i buduće generacije. Za nešto manje od deset godina, društveni mediji od izvora zabave postaju potpuno integrisani dio svakog aspekta savremenog života. Oni su veoma brzo postali dio politike, poslovnog okruženja, privatnog života, prodirući u svaku poru života. Društveni mediji svakodnevno mijenjaju svoje modele ponašanja, tako da najpoznatiji društveni mediji postaju i platforme za oglašavanje isto toliko koliko su i društvene platforme, razvijajući se munjevito zbog čega je veoma teško predvidjeti njihovu dalju evoluciju.

Istraživačke studije, koje se bave uticajem društvenih medija na ljudsko društvo, pokazuju da će korisnici najvjerovatnije da objave ili podjele ničiju objavu ako je to nešto što izaziva šok, bijes ili strah, nego bilo šta drugo na društvenim medijima. Ovo znači da različiti korisnici i organizacije mogu na ovaj način izazvati reakcije kod korisnika društvenih medija, ako će zbog toga imati koristi. Da bi bolje razumjeli kako to funkcioniše, dolazimo do termina mamac za klikove (eng. clickbait) koji se odnosi na sadržaj čiji je cilj da privuče pažnju korisnika i navede ga da konzumira određeni sadržaj na Internetu. Koristeći ljudsku psihologiju, velika većina mamaca za klikove je namijenjena da izazove, šok, strah, gađenje ili bijes, kako bi korisnici reagovali na određeni sadržaj na društvenim medijima. Realno gledajući, kada ste koristili društvene mreže, a da niste naišli na fantastične naslove koji iza kojih se krila sasvim obična informacija?

Sada se postavlja pitanje kako to sve utične na korisnike društvenih medija, a u nastavku slijedi samo pokušaj da se zagrebe površina uticaja društvenih medija na savremeni život čovjeka danas.

 

Međuljudski odnosi

Kada se govori o društvenim medijima i međuljudskim odnosima, posebna briga na koju treba obratiti pažnju je da vrijeme provedeno na društvenim medijima smanjuje vrijeme koje se provede licem u lice. To je fenomen poznat kao društveno raseljavanje (eng. social displacement). Ovaj fenomen je star više od 100 godina, star kao i prva upotreba telefona. On se odnosi na kurtološko vjerovanje da, bez obzira na tehnologiju koja se koristi, ona zamjenjuje vrijeme provedeno sa prijateljima i porodicom licem u lice, ali još uvijek nije naučno potvrđeno.

Kada se posmatraju današnja djeca u tinejdžerskom dobu, pojedina istraživanja pokazuju da oni kao grupa provode manje vremena u zajedničkim društvenim interakcijama – to se misli na odlaske na zabave, gledanje filmova, vožnja bicikla ili automobila – u odnosu na generacije iz osamdesetih godina prošlog vijeka. Međutim, ista ta istraživanja pokazuju da kada se oni posmatraju pojedinačno, društveni mediji imaju povećan uticaj na ličnu interakciju današnjih tinejdžera. Tu je i podatak da tinejdžeri koji su provodili više vremena na društvenim mrežama, a manje vremena su imali kontakte licem u lice, imali jači osjećaj usamljenosti.

 

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje se definiše kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, noseći se sa svakodnevnim stresom u životu, kako bi na kraju mogla produktivno raditi i doprinositi svome okruženju.

Danas su društveni mediji svakodnevnica ljudskog društva i omogućavaju povezivanje sa prijateljima i porodicom, dijeljenje naših misli i iskustva i držanje koraka sa onim što se dešava u svijetu. Koliko god ovo imalo pozitivan uticaj na korisnike, može imati i suprotan uticaj. Brojne istraživačke studije pokazuju povezanost između društvenih medija i povećanih nivoa anksioznosti, depresije i usamljenosti, što je vjerovatno direktno povezano sa upoređivanjem između korisnika, negativnim komentarima i sajber nasiljem.

Međusobna poređenja između korisnika na društvenim medijima mogu dovesti do osjećaja manjkavosti i nesigurnosti, posebno u situacijama kada korisnici porede svoje živote sa istaknutim sadržajima drugih korisnika. To kod korisnika stvara iluziju da korisnici u istaknutim sadržajima žive savršen život, zaboravljajući da oni u tom sadržaju prikazuju svoju najbolju verziju sebe, dok se kao i svi ostali bore sa svakodnevnim problemima koje ne objavljuju na društvenim medijima.

Negativni komentari su još jedna pojava koja ima negativan uticaj na korisnike društvenih medija. Kada korisnici podjele nešto svoje na društvenim medijima, oni ustvari otvaraju vrata za komentare drugih korisnika – pozitivne ili negativne. Podrška svakome odgovara i korisnici je obično dobijaju od porodice i prijatelja, međutim negativni komentari od potpunih stranaca ponekad mogu biti negativni i bezobzirni što može biti prilično štetno za mentalno zdravlje korisnika.

U modernom dobu, nasilje ide dalje do stvarnog svijeta, ono se prenosi i u digitalni, a pošto se odvija u sajber prostoru, nazivamo ga sajber nasilje. Ono može podrazumijevati zastrašivanje, obmanjivanje, uznemiravanje, ponižavanje, ucjenjivanje, pa čak i lažno oponašanje i predstavljanje. Zbog nepredvidive prirode Interneta, sajber nasilje može pratiti žrtvu kroz svaki aspekt njenog života, a posebno pogodan prostor za sajber nasilje su društveni mediji. Tu dolazi do eliminacije fizičkog aspekta nasilja nad žrtvom, ali isto tako dolazi do mnogo jačeg psihičkog nasilja koje uz sve dostupne resurse društvenih medija može da ide mnogo dalje i mnogo brže nego ikada do sad. Koliko je ovo štetna pojava, govori i to da se za veliki broj oblika sajber nasilja može krivično odgovarati skoro bilo gdje u svijetu.

Na kraju, zbog svojih karakteristika i pozicije u sajber prostoru, društveni mediji bez obzira na povezivanje korisnika preko Interneta, mogu dovesti do gubitka fizičkog kontakta koji je veoma važan za mentalno zdravlje ljudi. To kod korisnika društvenih medija može izazvati osjećaj usamljenosti i anksioznosti.

 

Algoritmi

Društveni mediji su poznati po tome što koriste algoritme kako bi zadržali korisničku pažnju na sebi što duže vremena, pružajući preko njih korisnicima prilagođeni sadržaj njihovim interesovanjima. Korisnicima se korištenje algoritama predstavlja kao alat koji će im uvijek prikazivati sadržaj baziran na popularnosti, odnosno onaj sadržaj koji privlači većinu korisnika. To je zato što društveni mediji koriste i društvenu psihologiju u svom funkcionisanju i oslanjaju se na ljudsku predodređenost da prate gomilu. To dovodi do gubitka kritičkog mišljenja kod korisnika, jer im se kroz upotrebu društvene psihologije usađuje ideja da je nešto ispravno samo zato što je popularno.

Istraživanja su pokazala da korisnici na društvenim medijima češće čitaju negativne komentare i vijesti nego one pozitivne, pa tako negativni sadržaj postaje popularan kroz korištenje algoritama i više se prikazuje korisnicima. Tu se opet dolazi do društvene psihologije, jer negativnost ima svoju funkciju u evoluciji čovjeka. Istraživači sugerišu da informisanost lošim vijestima može čovjeka učiniti da se osjeća spremnijim i bolje opremljenim da predvidi opasnost. Ipak, stalna izloženost negativnom sadržaju može dovesti do osjećaja straha, tuge i bijesa koji štete mentalnom zdravlju i izazivaju loše raspoloženje i anksioznost.

Algoritmi koje koriste društveni mediji mogu napraviti problem sa fizičkim izgledom kod korisnika. Sadržaj koji se prikazuje korisnicima često ih tjera da uljepšavaju stvari kada objavljuju svoj lični sadržaj. Tako kada je u pitanju fizički izgled, društveni mediji nameću korisnicima da svoje fotografije uređuju i filtriraju do granica koje nisu realne. Ovakve izmijenjene slike kod drugih korisnika izazivaju nezadovoljstvo i povećavaju rizik od razvoja poremećaja u ishrani i opsesivne brige oko fizičkih mana koje drugima izgledaju male ili neprimjetne. Pošto se algoritmi baziraju na ličnim profilima korisnika, oni mogu u određenim situacijama korisniku, na primjer, sa poremećajem u ishrani prikazivati takav sadržaj bez da ga je korisnik uopšte pretraživao.

Najgore od svega platforme društvenih medija su dobro upoznate sa ovim problemima koje mogu izazvati njihovi algoritmi. Neke platforme društvenih medija čak podešavaju svoje algoritme da zadržavaju pažnju korisnika na sadržaju koji prikazuju stavljanjem prioriteta na emocionalne okidače koji će kroz psihološku reakciju natjerati korisnike da konzumiraju sadržaj.

 

Ekstremizam i mržnja

Društveni mediji godinama unazad su na udaru kritika zbog načina na koji njihovi algoritmi  doprinose porastu ekstremizma i radikalnog ponašanja. Digitalno povezivanje ljudi nije samo dovelo do brže i jednostavnije komunikacije između korisnika, već je omogućilo i stvaranje prostora za formiranje foruma koje koriste ekstremne zajednice korisnika i tu šire i grade svoj uticaj. Algoritmi su dizajnirani da na osnovu korisničkog profila “prepoznaju” osobe sličnih interesovanja i pruže im šansu da se povežu preko društvenog medija, olakšavaju ekstremno i radikalno orijentisanim korisnicima da lakše komuniciraju i lakše organizuju. Neke od platformi društvenih medija su reagovale na zabrinutost običnih korisnika i prepoznale opasnost ovih grupa korisnika po ljudsko društvo, kako u digitalnom, tako i stvarnom svijetu i prilagođavaju pravila korištenja svojih platformi novonastaloj situaciji. Preduzimaju se određeni koraci na identifikaciji ovih negativnih pojava na društvenim medijima i pokušava se dati adekvatan odgovor, od uklanjanja sadržaja, do zabrane korisniku da koristi društveni mediji na kome krši pravila ponašanja.

Ipak, to nije dovoljno. Kao odgovor na uklanjanje sadržaja i zabrane korištenja popularnih društvenih medija, ove grupe korisnika se organizuju na mračnom Internetu formirajući tamo veoma slične platforme sa mnogo tolerantnijim uslovima korištenja. Imajući na umu da je na mračnom Internetu kontrola sadržaja je mnogo manja, to borbu protiv ekstremizma i mržnje u digitalnom svijetu čini skoro nemogućim zadatkom.

 

Digitalni aktivizam

Društveni mediji su postali i prostor za digitalni aktivizam kao sredstvo postizanja socijalne pravde, a to pokazuju razni pokreti za borbu ljudskih prava koji su poslali masovni zahvaljujući konceptu povezivanja na kojem su zasnovani društveni mediji. Pokazalo se da obična riječ, može postati etiketirana ključna riječ – heštag (eng. hashtag) koja izaziva stvarne promjene. To se može odnositi na donošenja zakona o seksualnom uznemiravanju, porodičnom nasilju, reforme krivičnog zakona, zaštiti prirodnog bogatstva i slično. U ovakvim slučajevima društveni mediji su osnažili istomišljenike da se organizuju i okupe oko određenog cilja na način koji prije nije bio moguć.

Prosto je nemoguće zanemariti i odvojiti ulogu društvenih medija od količine uticaja koji na ovakav način stvoreni pokreti mogu imati na društvo. Mnogo je primjera u kojima su aktivisti započeli razgovor na platformama društvenih medija, a na kraju izazvali nacionalnu pažnju i ostvarili svoje ciljeve.

 

Poslovanje

Od kada su društveni mediji postali popularni, poslovne organizacije su počele da ih koriste za povezivanje sa kupcima i danas je veoma teško pronaći neku poslovnu organizaciju koja ne koristi neki vid društvenih medija. Uticaj društvenih medija na poslovanje je veliki i to su prepoznale poslovne organizacije tako što su počele oko njih da grade svoj imidž i povećavaju profit.

Poslovne organizacije koriste društvene medije da svojom ponudom dođu do ciljane grupe korisnika sa jedne strane, dok sa druge strane dobijaju uvid kako korisnici reaguju na njihove proizvode i usluge. Mogu ih koristiti i za praćenje trenutnog tržišta i testiranje novih tržišta za proizvode i usluge, zbog čega društveni mediji igraju značajnu ulogu u poslovanju.

Pokazalo se takođe, da dijeljenje znanja može biti značajno povećano korištenjem društvenih medija u poslovnom okruženju, jer se na taj način smanjuju ograničenja i razlike, što pomaže u stvaranju novih vještina i povećanja znanja kod radnika.

Upotreba društvenih medija u poslovnim organizacijama je veoma velika u današnje vrijeme, pa ne treba zanemariti i negativne uticaje na poslovanje. Danas negativna iskustva kupaca dolaze do ogromnog broja korisnika kada se objave na društvenim medijima. Nekada u ovakvim situacijama, menadžmenti poslovnih organizacija razviju neku vrstu nesigurnosti i na određeni način teže da smanje svoju vidljivost na društvenim medijima, što može imati i pozitivan i negativan efekat. Činjenica je da se poslovne organizacije danas mnogo teže bore sa negativnim publicitetom, ali društveni mediji ne šire samo negativan publicitet brzo, već omogućavaju i širenje dobrog publiciteta brzo. Da bi se zadržala ravnoteža, poslovne organizacije moraju imati dobru korisničku podršku na svim kanalima komunikacije sa kupcima kako bi riješili korisničke probleme prije nego situacija postane toksična.

Uticaj društvenih medija na poslovanje, dakle može biti i pozitivan i negativan. U situaciji kada je poslovna organizacija u stanju da razvije povjerenje sa svojim korisnicima, uticaj društvenih medija može biti pozitivno visok. Ili suprotno, ako se povjerenje korisnika poljulja, efekat uticaja društvenih medija može biti veoma štetan i izazvati gubitke u poslovanju.

 

Edukacija

Društveni mediji su postali i platforme za učenje i njihova upotreba je značajno porasla godinama unazad kao mjesto za sticanje novih znanja. Istraživanja su pokazala da veliki broj edukatora koristi društvene medije kao sredstvo interakcije i prostor za stvaranje okruženja za učenje, pa je uticaj društvenih medija kao platforme za učenje na korisnike ogroman.

Danas je sasvim normalno korištenje učenja na daljinu putem neke od platformi društvenih medija, koji omogućavaju korisnicima da direktno učestvuju u procesu učenja, za razliku od tradicionalnog načina gdje su samo pasivno upijali informacije. U ovakvom okruženju sadržaji dolaze predstavljeni i oblikovani na način koji korisnicima imaju više smisla i više im privlače pažnju u odnosu na tradicionalne načine. Korisnici mogu da dobiju korisne informacije iz komentara drugih korisnika, prenosa uživo, ankete na temu za koju zainteresovani ili kroz postavljanje pitanja široj zajednici korisnika.

Društveni mediji podstiči i dijeljenje objava i informacija sa drugim korisnicima koji uče iste stvari, umjesto da samo predaju domaće zadatke edukatoru, usmjeravaju korisnike ka dubljem angažmanu i postizanju boljih rezultata. Oni ne podstiču samo saradnju i kreativnost između korisnika na edukaciji, već im pomažu da identifikuju realne primjene za alate koje već koriste u učenju. Kada se pažljivo razviju i usmjeravaju, vještine društvenih medija mogu pomoći korisnicima da pronađu posao na tržištu rada koje se sve više oslanja na nove tehnologije za koje u nekim regionima svijeta ne postoje odgovarajući edukatori.

Ako se pravilno koriste za učenje, društveni mediji mogu pozitivno uticati na svakog pojedinca na način kako uči i upija korisne informacije. Uključivanje društvenih medija u tradicionalnu edukaciju može proširiti kreativnu slobodu kod korisnika i podstaći ih da više rade i da se više angažuju. Tako da, uzimajući u obzir konstantnu promjenjivosti društvenih medija, trebalo bi razmisliti i o uvođenju promjena u tradicionalne načine učenja kako bi se promijenio način na koji se uči i razgovara u učionici i van nje.

 

Politika

Istraživanja su pokazala da uticaj društvenih medija na ponašanje birača mali, ali da se ipak ne može zanemariti. Taj uticaj se stalno mijenja, ali se ipak ističu neki trendovi koji su konstanti. Tako su društveni mediji poboljšali protok informacija, domet, mobilizaciju i prikupljanje sredstava, ali su i povećali nadzor, političku polarizaciju, širenje dezinformacija i uznemiravanje.

Društveni mediji za političare predstavljaju mač sa dvije oštrice. Sa jedne strani političari imaju priliku da izbjegnu agencijske urednike za koje smatraju da manipulišu i iskrivljuju sadržaj poruke koju žele da pošalju. Sa druge strane digitalno okruženje ih izlaže nesavladivim posljedicama u slučaju grešaka u poruci ili djelovanja neprijateljske opozicije, u odnosu na željenu pozitivnu interakciju sa biračima. Tradicionalni mediji nude obrnuto. Političari dobijaju jednosmjernu komunikaciju preko urednika koji svojom uređivačkom politikom kontrolišu sadržaj, ali izbjegavaju trenutni negativni odgovor. Istraživanja pokazuju, da manje poznati i lošije finansirani političari više koriste društvene medije za komunikaciju sa biračima, dok poznatiji i bolje finansirani političari neće posebno voditi računa o kanalu komunikacije sa biračima, već će se posvetiti sadržaju komunikacije.

Činjenica je da društveni mediji predstavljaju najbolji način da se ideje prenesu velikom broju korisnika u nevjerovatno kratkom periodu. Oni omogućavaju političarima da dođu do svojih pristalica na ličnom nivou, što se čini jednako važno kao i politička platforma. U nekoliko izbornih kampanja do sada je izgledalo da će pobijediti političari koji su jasnije definisali svoje izborne platforme, međutim gubili su od političara sa relativno nejasnim političkim platformama, koji su se uspjeli veoma dobro povezati sa svojim biračima na ličnom nivou. Kritičari međutim kažu da povezivanje na ličnom nivou sa pristalicama pojeftinjuje liderstvo. Oni ukazuju da dopuštanje biračima razmjenu ličnih informacija, prebacuje fokus sa lidera i njegovih sposobnosti, na njegov lični život. Ipak, lično povezivanje sa biračima je nevjerovatno efikasan način za brzo pojašnjavanje događaja, ideja i planova.

Kada se radi o politici i društvenim medijima treba napomenuti i da postoji fenomen lažne nade. U pojedinim predizbornim kampanja je izgledalo da pojedini političari imaju ogromnu podršku, toliko veliku da im je pobjeda na dan izbora trebala biti osigurana. Međutim, pokazalo se da to često nije slučaj. Bilo da se radi o lošem odzivu birača ili nečemu drugom, podrška na digitalnim medijima nije jednaka podršci u stvarnom životu.

Poznato je da u digitalnom svijetu ništa nije uvijek onako kako izgleda i da Internet i društveni mediji obiluju dezinformacijama, što je čudan fenomen u dobu kad se sve može provjeriti. Stoga, bez obzira da li smatrali da je upotreba društvenih medija od strane političara obećavajuća ili opasna, važno je imati na umu ovaj fenomen i znati koliko je lako biti zaveden na društvenim medijima.

 

Religija

Posljednjih deset godina religija je išla u skladu sa razvojem društvenih tehnologija i u suprotnosti sa njima. Društveni mediji su omogućili prenos vjerskog žara bez institucionalnog nadzora, što predstavlja neku vrstu demokratizacije religije. Ali na ovaj način dolazi do potkopavanja autoriteta, gubitka kontrole nad narativom i težeg održavanja granica doktrine. Religiozni pojedinci prihvataju nove tehnologije, dok vjerske institucije korisnicima pružaju utočište od manje poželjnih efekata istih. Ove suprotnosti naglašavaju nove mogućnosti i izazove za vjerske institucije dok se posmatra prodor digitalne revolucije koja na mnogo načina mijenja lice vjerskog identiteta i prakse.

Društveni mediji su postali dominantni u mnogim sferama koje je religija tradicionalno imala, posebno u prenosu informacija i društvenom povezivanju. Ali na mnogo načina, čini se, suštinsko iskustvo religije je ostalo nedodirljivo za uticaj tehnologije, čuvajući kritički oblik bjekstva za korisnike od ekrana. Vjerske ceremonije i izgradnja zajednice se i dalje primarno dešavaju u fizičkim prostorijama, sa veoma mali prelivanjima na društvene medije. Ova sposobnost vjerskih zajednica da povežu sa pojedincima ističe se kao glavna vrijednost religije, jer jedan od najžešćih problema društvenih medija je paradoks povećanja društvene izolacije. Vjerske zajednice su jedinstveno efikasne u rješavanju ovog problema, jer prilično uspješno okupljaju ljude i dopiru do onih koji su izolovani i to na značajnom nivou.

Kada se govori o ulozi društvenih medija u vjerskim praksama, postoje indikatori koji pokazuju transformaciju i pojavu novih shvatanja. Istraživanja pokazuju da čitave generacije mladi ljudi počinju preispitivati svoja vjerovanja kroz proces istraživanja različitih religija, a to je bez sumnje doprinijelo nastanku nove identifikacije koja je “duhovna” ali ne i “religiozna”. Jedan od glavnih faktora koji ih navodi na ovo “duhovno putovanje” je njihova izloženost različitim vjerovanjima na društvenim medijima.

Društveni mediji kroz stalno objavljivanje novog sadržaja i dijeljenje informacija izlažu mlade generacije korisnika različitim vjerovanjima, idejama i praksama, što za korisnike koji nisu prizemljeni ili nemaju potpunu spoznaju o sebi može biti vjerski izazov. Današnje generacije su okružene sa mnogo više ideja i informacija, nego bilo koja generacija prije, a to može izazvati sumnju u istinitost i nepristrasnost. Istraživanja pokazuju da korisnici koji su manje izloženi društvenim medijima imaju veće šanse da prisustvuju redovnim religijskim službama, odnosno korisnici koji su aktivni na društvenim medijima manje su prisutni na religijskim obredima.

Istraživanja pokazuju da društveni mediji mogu doprinijeti smanjenju religioznosti kod mladih generacija kroz faktore osude i kritike društva. Danas u više nego ikad aktuelna pitanja rodne ravnopravnosti, istospolnih brakova, abortusa i mnoga druga o kojima vjerske zajednice imaju čvrste stavove koji mogu izazvati strah kod mladih generacija da će se na njih gledati kao netolerantne i ograničene osobe. To može dovesti do otvorenog načina razmišljanja gdje ovakve osobe postaju “samostalni duhovni vodiči” ili počnu da prihvataju različite religije i na taj način prilagođavaju svoj osjećaj duhovnosti. Uprkos ovim istraživanjima, među mlađim generacijama i dalje postoje osobe koje su čvrste u svojoj vjeri i koje nastoje da održe svoja vjerska uvjerenja i običaje.

 

Tehnologija

Posmatrajući godinama unazad, tehnologija i društveni mediji su doživjeli nevjerovatnu evoluciju, pomažući jedno drugom da se razviju na  jedinstvene načine. Tehnološki napredak je korisnicima dozvolio da koriste društvene medije na računarima i pametnim telefonima, tako da su danas korisnici povezani preko društvenih medija u svakom trenutku zahvaljujući pametnom telefonu u džepu. Sa druge strane, razvoj društvenih medija je promijenio tehnologiju. Danas se društveni mediji integrišu u tehnološke proizvode, a često i određuju u kojem će pravcu krenuti razvoj tehnologije.

 

Mobilni uređaji

Pametni telefoni koje danas svi koriste, nisu više telefoni. To su računari u džepu za čiju su popularnost korištenja odgovorni prvenstveno društveni mediji. Korisnici teže da što manje vremena provedu za računarima, ali sa pametnim telefonima u džepu oni stvaraju ogromne količine saobraćaja ka popularnim platformama društvenih medija. Da bi se zadovoljile potrebe društvenih medija za kvalitetnim sadržajem, čitava industrija je krenula u proizvodnju uređaja koji će biti dovoljno moćni da ispune očekivanja korisnika. Tako da danas jedan pametni telefon može potpuno zamijeniti: foto aparat i video kameru, laptop, medij za skladištenje podataka, uređaj za navigaciju i slično.

 

Komunikacija

Društveni mediji postaju podrazumijevano sredstvo komunikacije za korisnike danas. Milenijalci su prva generacija koji su dali prednost porukama i učinili telefonske pozive prošlošću. Takva promjena društvene norme, poslala je fiksne telefone i telefonske sekretarice u tehnološki zaborav, dajući prednost novim tehnologijama za razmjenu poruka, zvuka i video materijala. Moderno društvo se danas okreće ka virtuelnim sastancima i video pozivima kao odličnim načinima komunikacije. Međutim, tu nije kraj, jer se načini komunikacije u ljudskom društvu konstantno mijenjaju pod uticajem pokretačke snage društvenih medija.

 

Oglašavanje

Danas su društveni mediji imaju ogroman uticaj na oglašavanje i sastavni dio su marketinški kampanja, što mijenja mnogo stvari. Tradicionalni načini oglašavanja sve više gube prostor i koriste se najčešće kada treba doći do starije demografske grupe i kada su u pitanju lokalne kampanje, a rezultati ovih kampanja se vide tek sedmicama ili mjesecima kasnije. Kod digitalnog oglašavanja, podaci i reakcije korisnika se mogu pratiti trenutno kroz različitu analitiku, manje košta i može se doći do korisnika na globalnom nivou. Digitalni marketing angažuje stručnjake za statistiku i psihologiju kako bi osmisli prave modele za odgovarajući tip marketinške kampanje. Praćenjem analitike i reakcija korisnika na kampanju, oglašivači imaju priliku da u svakom trenutku prilagode svoju kampanju trenutnoj situaciji kako bi postigli željene rezultate.

Dolazi i do pojave influensera, javnih ličnosti koji svojim ponašanjem utiču na korisnike koji ih prate na društvenim medijima, što dovodi do razvoja influenser marketinga, za koji mnogi oglašivači smatraju da je najefektivniji način oglašavanja. Influenser marketing podrazumijeva saradnju brenda sa influenserom kako bi plasirali jedan od njegovih proizvoda ili usluga. Influenseri čak mogu postati i ambasadori brenda kada dokažu svoju vrijednost. Brendovi zarađuju novac kada biraju posvećene uticajne ljude sa značajnom ciljnom publikom koja odgovara željenoj bazi kupaca brenda. To je pobjeda za obije strane i ovo ne bi bilo moguće bez društvenih medija koji su korisnicima omogućili nove načine za reklamiranje proizvoda i usluga koristeći nove tehnike i tehnologije.

Vještačka inteligencija

Istraživač i programeri rade na razvoju sistema koji mogu da uče da rade bez ljudske pomoći. Nadaju se da mogu da naprave sistem koji može da procjenjuje podatke poput ljudi i da će na taj način sistem moći izabrati najbolji pravac djelovanja. Ovaj proces obuhvata razvoj nekoliko tehnologija kao što su mašinsko učenje, računarski vid, obradu prirodnih jezika, duboko učenje i slično, a to sve na kraju nazivamo vještačkom inteligencijom. Razvoj ove tehnologije nastaje je iz potrebe obrade ogromne količine podataka koje stvaraju korisnici društvenih medija, koja im sada omogućava da ciljaju korisnike sadržajem i oglasima sa preciznošću koja je ranije bila nemoguća. Zauzvrat, ovo povećava prihod, jer ljudi provode više vremena na platformama društvenih medija i otvaraju više oglasa. Vještačka inteligencija takođe pomaže društvenim medijima da se bore sa teškim problemima oko moderiranja sadržaja koje bi inače bilo teško riješiti – razvoj koji podjednako štiti i platforme i korisnike.

 

ZAKLJUČAK

Sada je osnovno pitanje kako iskoristiti pozitivne strane društvenih medija, a zaštiti korisnike od negativnih uticaja društvenih medija? Najbolja preporuka za korisnike je da razumno konzumiraju sadržaj na društvenim medijima, odnosno da sadržaj koji izaziva loša osjećanja što manje konzumiraju. Takođe, korisnici  i organizacije moraju da preuzmu ličnu odgovornost za sadržaj koji objavljuju, kako ne bi negativno uticali na druge korisnike i organizacije. Na kraju, najvažnije je da društveni mediji budu odgovorni za objavljeni sadržaj na svojim platformama i da zaštite korisnike i organizacije od negativnog uticaja. To mogu postići adekvatnim uklanjanjem sadržaja, transparentnom edukacijom o načinu kako rade njihovi algoritmi i označavanjem problematičnog sadržaja odgovarajućim oznakama.

Društveni mediji: Dobre i loše strane (Epizoda 3)

Društveni mediji: Privatnost (Epizoda 5)