Društveni mediji: Uvod (Epizoda 1)

Pojam društveni mediji se odnosi na kompjutersku tehnologiju koja olakšava dijeljene ideja, mišljenja i informacija preko virtualnih mreža i zajednica.

DRUŠTVENI MEDIJI

Društveni mediji su zasnovani na Internet tehnologiji koja korisnicima omogućava brzu elektronsku komunikaciju kroz razmjenu informacija, dokumenata, slika i video sadržaja. Ova tehnologija zahtjeva mnogo pratećih aktivnosti koje podrazumijevaju vođenje blogova, profesionalnih društvenih mreža, korisnike koji dijele recenzije i mnoge stranice društvenih mreža koje omogućavaju dijeljene fotografija i video zapisa između korisnika. Korisnici  koriste društvene medije da ostanu u kontaktu sa prijateljima, porodicom i raznim zajednicama, a poslovne organizacije ih koriste za reklamiranje i promociju svojih proizvoda i praćenje korisničkih reakcija na njih.

Ono što je specifično za društvene medije je da su ogromni i relativno neograničeni sadržajem. Iako mnogi društveni mediji imaju određene uslove korištenja koji mogu za posljedicu imati uklanjanje sadržaja koji promoviše nasilje ili golotinju, ta ograničenja su mnogo manja od ograničenja kod tradicionalnih oblika masovne komunikacije, kao što su časopisi, radio stanice ili televizija.

 

FUNKCIONISANJE DRUŠTVENIH MEDIJA

Svako ko ima Internet pristup može napraviti korisnički profil na društvenim medijima. Korisnički profil se poslije koristi za objavljivanje raznog sadržaja koji postaje vidljiv svima koji posjete profil ili stranicu. Na ovaj način korisnici dobijaju mogućnost da trenutno objave tekst, fotografiju ili video, naprave pregled profila ili događaja, što u potpunosti mijenja način života i poslovanja.

Korištenje društvenog medija počinje sa pravljenjem korisničkog profila, obično unosom korisničkog imena, lozinke i adrese elektronske pošte. Nakon toga korisnici dobijaju mogućnost dijeljena sadržaja u skladu sa pravilima i dostupnim alatima na društvenom mediju. To obično znači da korisnici dobijaju  mogućnost da prate sadržaj koji ih interesuje, da reaguju na taj sadržaj i da objave svoj sadržaj na svojim profilima, uz tehnička rješenja koja im omogućavaju lakše praćenje sadržaja. Društveni mediji koriste algoritme za predviđanje sa kojima odlučuju koje informacije i kojim redosljedom se prikazuju korisnicima u zavisnosti od podataka koje su korisnici naveli u svom profilu i njihovog ponašanja na društvenom mediju.

 

UOBIČAJENE KARAKTERISTIKE DRUŠTVENIH MEDIJA

Klasifikacija Internet lokacije kao društvenog medija će zavisiti od uobičajenih funkcionalnih karakteristika, što podrazumijeva da ima neke od sljedećih funkcija:

 

Lični korisnički nalozi

Ako Internet lokacija dozvoljava korisniku pravljenje ličnog korisničkog naloga, to znači da bi moglo doći do neke vrste korisničke interakcije, možda čak i društvene interakcije. Treba uzeti u obzir da je dijeljenje informacija moguće i na anonimnom nivou, ali pravljenje ličnog korisničkog naloga je prva zajednička stvar svim društvenim medijima.

 

Profilne stranice

Društveni mediji nisu samo komunikacija, pa je stoga profilna stranica veoma važna za predstavljanje korisnika i stvaranje ličnog korisničkog okruženja. To se odnosi na informacije o korisniku kako što su profilna fotografija, kratka biografija, korisničke objave, preporuke i druge aktivnosti.

 

Prijatelji, grupe, pratioci…

Korisnici koriste svoje korisničke naloge na društvenim medijima da se povežu sa drugim korisnicima. Kroz povezivanje i sadržaj koji korisnik dijeli, on može radi lakšeg dijeljena sličnog sadržaja organizovati grupe korisnika koji će u grupi dijeliti sličan i međusobno interesantan sadržaj. Drugi korisnici se mogu priključiti praćenju takvog sadržaja tako što će se registrovati kao pratioci i na taj način redovno dobijati obavještenja o novim objavljenim informacijama vezano za sadržaj koji prate.

Izvori informacija

Kada se korisnik poveže sa drugim korisnikom na društvenom mediju, to u principu znači da želi da prati informacije vezane za tog korisnika. Sve nove informacije koje taj korisnik objavi, ažuriraju se u realnom vremenu kroz određeni modul na društvenom mediju i prikazuju se korisniku koji ga prati.

 

Personalizacija

Svi društveni mediji omogućavaju korisnicima da prilagode svoje korisničke profile na određeni način, organizuju izvore informacija, prijatelje i pratioce, prilagode module prikazivanja informacija za druge korisnike koji prate profil, kao i da im omoguće pružanje povratnih informacija o tome da li im se nešto sviđa ili ne.

 

Obavještenja

Svaka Internet lokacija ili aplikacija koja šalje obavještenja korisnicima ima potencija da se klasifikuje kao društveni medij. Korisnici obično imaju potpunu kontrolu nad ovim obavještenjima i mogu birati koje vrste obavještenja žele da vide, a koje ne.

 

Objavljivanje, ažuriranje ili čuvanje informacija

Ako Internet lokacija omogućava direktno ili kroz aplikaciju korisniku da napravi objavu preko svog korisničkog naloga, onda ima karakteristike društvenog medija. To se odnosi na jednostavan tekst, objavljivanje fotografije ili video snimka i slične stvari.

 

Reagovanje na sadržaj i komentari

Dvije stvari su karakteristične za interakciju na društvenim medijima – dugme za reagovanje na sadržaj (“Sviđa mi se” ili “Preporučujem”) i dio rezervisan za komentare drugih korisnika. Na ovaj način korisnici daju povratnu informaciju na objavljeni sadržaj.

 

Sistem recenzije, ocjenjivanja ili glasanja

Iako reakcije na sadržaj i komentari igraju važnu ulogu na društvenim medijima, pojedini društveni mediji još koriste sisteme recenzije, ocjenjivanja ili glasanja kako bi objavljenoj informaciji dali veći stepen povjerenja u odnosu na ostale slične informacije.

 

U zavisnosti od koncepta Internet lokacije, neke će imati više ili manje navedenih karakteristika, a u zavisnosti od broja karakteristika koje imaju u sebi biti će ih lakše prepoznati i definisati kao društveni medij.

Društveni mediji: Vrste i razlike (Epizoda 2)