Sajber napad na Agram grupu

Sajber napad na Agram grupu, korištenjem ucjenjivačkog softver, doveo je do ugrožavanja 2,38 miliona datoteka koje sadrže lične identifikacione dokumente, medicinske zapise i polise osiguranja. Takav napad pokrenuo je zabrinutost u vezi sa tim da li su poslovne operacije kompanija Euroherc i Adriatic osiguranje u Bosni i Hercegovini isto tako bile pogođene, ali međusobna povezanost digitalne infrastrukture Agram grupe ostaje nejasna, što regionalne rizike za sajber bezbjednost i dalje čini neizvjesnim.

Agram grupa

Sajber napad na Agram grupu; Source: Nano Banana 2

NAPAD NA AGRAM GRUPU

Napad na sisteme Agram grupe, ostvaren prevarom lažnog predstavljanja (eng. phishing) nakon što je zaposleni kliknuo na zlonamjernu vezu maskiranu kao stvarna internet prodavnica, izložio je osjetljive podatke koji obuhvataju lične identifikacione podatke, medicinske zapise i dokumente o polisama osiguranja, čime se pokreće zabrinutost u vezi sa ranjivošću međusobno povezanih korporativnih mreža.

Takav napad, koji se pripisuje modelu ucjenjivačkog softvera kao usluge (eng. ransomware-as-a-service – RaaS) grupe zlonamjernih aktera Qilin, ističe na koji način jedan ugroženi sistem može širiti rizike kroz regionalne poslovnice. To je vidljivo u sajber napadu na Agram grupu, tokom kojeg je došlo do preuzimanja 2,38 miliona datoteka, dok ostaje nejasno da li su Euroherc ili Adriatic osiguranje u Bosni i Hercegovini bili izloženi sličnom riziku.

Ovaj događaj naglašava osjetljivost zajedničke infrastrukture, u kojoj neprovjereni prekogranični tokovi podataka mogu pretvoriti lokalizovane napade u sistemske prijetnje, čime se dodatno povećavaju rizici za osiguravajuća društva koja rukovode i finansijskim i zdravstveno osjetljivim informacijama. Takve ranjivosti pojačavaju mogućnost za naknadne prevare, jer ukradeni pristupni podaci iz sajber napada na Agram grupu mogu pokrenuti kampanje ciljanog pecanja protiv klijenata u susjednim regionima.

Nedostatak transparentnosti u vezi sa međuzavisnostima infrastrukture dodatno otežava procjene da li su poslovne operacije u Bosni i Hercegovini bile ugrožene, uprkos potvrđenom napadu u Hrvatskoj.

 

Otkrivanje vremenske linije i aktera

Grupa zlonamjernih aktera Qilin, koja koristi ucjenjivački softver, izvršila je sajber napad na Agram grupu krajem novembra 2026. godine, čime je označen njen prvi veći incident u osiguravajućem sektoru Hrvatske.

Takav napad uslijedio je nakon ranijih napada koji su pripisani istoj grupi zlonamjernih aktera protiv hrvatskih entiteta poput Brodosplita i Istarske županije, čime se naglašava obrazac ciljanja kritične infrastrukture.

Napad je potvrdila Agencija za zaštitu ličnih podataka Republike Hrvatske (AZOP), koja je zaprimila zvanično obavještenje od Agram grupe u skladu sa članom 33 Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Uprkos ovoj potvrdi, pogođena organizacija nije izdala javno saopštenje niti detaljnu komunikaciju svojim klijentima ili pacijentima.

 

“Agencija za zaštitu ličnih podataka je od kompanije Agram zaprimila obavijest u skladu sa članom 33. Opšte uredbe o zaštiti podataka. S obzirom na to da je službeno postupanje Agencije u toku, trenutno nismo u mogućnosti iznositi dodatne informacije o konkretnom slučaju.”

– AZOP –

 

Sajber napad na Agram grupu dogodio se usred pojačane pažnje na operacije ucjenjivačkog softvera u regionu, pri čemu su aktivnosti grupe zlonamjernih aktera Qilin do 16. novembra 2026. godine povezane sa više od 2.600 žrtava širom svijeta.

Ovaj incident ističe ranjivosti u korporativnim okruženjima sajber bezbjednosti, posebno unutar sektora koji rukuje osjetljivim ličnim i medicinskim podacima. Dok Agencija za zaštitu ličnih podataka Republike Hrvatske (AZOP) sprovodi istragu o sajber napadu na Agram grupu, njen odgovor ograničen je na priznanje prijema izvještaja o napadu, bez pojašnjavanja obima ili vremenskog okvira upada.

Vrijeme napada, koje se desilo nakon što je grupa zlonamjernih aktera Qilin preuzela odgovornost za napad na Lipaprometa i Nacionalnog parka Plitvička jezera, pokreće pitanja o strateškom fokusu ove grupe na institucije u oblasti osiguranja i zdravstva.

Sajber napad na Agram grupu ne samo da je poremetio hrvatske operacije, već je izazvao zabrinutost zbog potencijalnih prekograničnih uticaja, s obzirom na aktivno prisustvo kompanije u Bosni i Hercegovini kroz poslovnice poput Euroherc Sarajevo i Adriatic osiguranje. Međutim, još uvijek nema potvrđenih dokaza koji povezuju ovaj napad sa sistemima van Hrvatske.

Istrage o sajber napadu na Agram grupu su u toku, pri čemu Agencija za zaštitu ličnih podataka Republike Hrvatske (AZOP) naglašava da njene zvanične radnje ostaju aktivne, ali bez dodatnih komentara. Nedostatak transparentnosti sa strane Agram grupe, uprkos obavezama iz propisa Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), ostavio je pogođene pojedince u neizvjesnosti, jer ni klijenti ni pacijenti nisu dobili formalna obavještenja o ugroženim podacima ili koracima za ublažavanje rizika.

Ovakva šutnja je u sukobu sa javnim priznanjem napada od strane grupe zlonamjernih aktera Qilin, čime se postavljaju dodatna pitanja o korporativnoj odgovornosti i regulatornom nadzoru u rukovanju ovakvim incidentima.

 

Dvostruka prijetnja društvenog inženjeringa i modela ucjenjivačkog softvera kao usluge

Napredne taktike prevare lažnim predstavljanjem pokrenule su napad u kojem su iskorištene ljudske slabosti, a ne tehničke ranjivosti. Zlonamjerna veza, ugrađena u lažnu internet prodavnicu, navela je jednog zaposlenog da otkrije svoje pristupne podatke, čime su zlonamjerni akteri dobili pristup internim sistemima.

Takav napad zasniva se na psihološkoj obmani, odnosno predstavljanju lažnih stranica kao stvarnih usluga, kako bi se zaobišle uobičajene bezbjednosne mjere. Slučaj Agram grupe pokazuje na koji način su zlonamjerni akteri zloupotrijebili povjerenje zaposlenih u poznate internet stranice i korisnička okruženja radi ostvarivanja pristupa internoj mreži.

Udaljeno izvršavanje komandi uslijedilo je brzo nakon početnog pristupa, čime se operatorima grupe zlonamjernih aktera Qilin omogućava da isporuče ucjenjivački softver širom kritične infrastrukture. Model ucjenjivački softver kao usluga (RaaS) ove grupe zlonamjernih aktera omogućava partnerima da izvršavaju napade upotrebom unaprijed podešenih alata, pri čemu se prihodi dijele sa jezgrom grupe. Takva struktura snižava barijere za sajber kriminalce, čime napadi velikih razmjera, poput sajber napada na Agram grupu, postaju prilagodljivi i finansijski motivisani kroz modele zajedničkog prihoda.

Napad je kombinovao preuzimanje podataka sa šifrovanjem, što je pojačalo pritisak na žrtve prijetnjama javnim objavljivanjem osjetljivih informacija. Čak i ako bi zahtjevi za otkupninu bili ispunjeni, strategija grupe zlonamjernih aktera Qilin osigurava da ukradene datoteke ostanu dostupne za objavljivanje, čime se potkopava povjerenje u plaćanje kao rješenje.

Mjerač vremena za odbrojavanje, prikazan na internet stranici grupe, pojačava hitnost, pri čemu se organizacije prisiljavaju da djeluju brzo, bilo kroz pregovore ili kontrolu štete, radi ublažavanja izloženosti nastale uslijed sajber napada.

 

Obim ugroženih podataka

Obim ugroženih podataka u okviru sajber napada na Agram grupu otkriva visoko osjetljivo izlaganje, koje obuhvata lične identifikacione dokumente, medicinske zapise i polise osiguranja. Među 2,38 miliona preuzetih datoteka, uzorci su obuhvatali skenirane pasoše, lične karte i detaljne zdravstvene izvještaje, što su podaci koji bi mogli omogućiti dugoročnu krađu identiteta ili ciljane prevare.

Takav nivo pristupa privatnim informacijama ističe ranjivosti u praksama skladištenja podataka Agram grupe, posebno u pogledu nešifrovanih osjetljivih materijala sačuvanih unutar njihovih sistema. Ovaj napad isto tako ističe nedostatak trenutnih zaštita od neovlaštenog preuzimanja, čime se pokreću pitanja o prikladnosti protokola šifrovanja i internih kontrola pristupa tokom napada.

Udaljeno izvršavanje komandi, ostvareno upotrebom prevare lažnim predstavljanjem, omogućilo je zlonamjernim akterima da zaobiđu početne slojeve bezbjednosti, čime su dobili direktan pristup arhivima koji sadrže i strukturirane podatke (poput polisa osiguranja) i nestrukturirane dokumente poput medicinskih nalaza.

Odsustvo nadzora u stvarnom vremenu za neuobičajene prenose datoteka moglo je produžiti trajanje napada, čime se grupi zlonamjernih aktera Qilin omogućavalo da preuzme velike količine informacija prije otkrivanja. Primjećuje se da preuzete datoteke ne sadrže samo lične detalje, već i operativne zapise, što ukazuje na to da su zlonamjerni akteri možda istovremeno ciljali sisteme usmjerene na klijente i interne administrativne sisteme. Takvo dvoslojno ugrožavanje otežava napore izolovanja pogođenih segmenata podataka tokom odgovora na incidente.

Kao rezultat sajber napada na Agram grupu, izloženi brojevi polisa i informacije vezane za zdravlje mogle bi biti zloupotrijebljene u naprednim kampanjama prevare lažnim predstavljanjem ili šemama za prevare u osiguranju. Na primjer, preuzeti medicinski zapisi mogli bi se koristiti za izmišljanje lažnih zahtjeva, dok bi identifikacioni dokumenti mogli olakšati lažno predstavljanje radi finansijske dobiti. Model prijetnji zlonamjernih aktera, koji iskorištava javno izlaganje bez obzira na plaćanje otkupnine, dodaje hitnost potrebi za blagovremenim strategijama uređivanja i anonimizacije podataka.

Međutim, trenutni dokazi ukazuju na to da interni protokoli Agram grupe nisu uspjeli segmentirati osjetljive klijentske podatke od manje kritičnih operativnih datoteka, čime se povećava rizik od nizova povezanih incidenata kroz međusobno povezane sisteme.

Agencija za zaštitu ličnih podataka Republike Hrvatske (AZOP) potvrdila je prijem obavještenja o napadu od strane Agram grupe u skladu sa članom 33 Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), ali nijedna zvanična komunikacija nije upućena pogođenim klijentima uprkos obimu izlaganja. Takvo kašnjenje u transparentnosti pokreće zabrinutost u vezi sa korporativnom odgovornošću i javnim povjerenjem, posebno dok pogođeni pojedinci ostaju nesvjesni mogućih rizika po svoju ličnu bezbjednost.

U međuvremenu, odsustvo trenutnih mjera ublažavanja, poput privremenog zamrzavanja naloga ili šifrovanja datoteka ugroženih podataka, dodatno pogoršava ranjivosti, čime se žrtve ostavljaju izloženim iskorištavanju od strane zlonamjernih aktera koji ostvaruju dobit na napadu.

 

Zajednička infrastruktura i rizici prekograničnog izlaganja

Euroherc Sarajevo i Adriatic osiguranje Sarajevo funkcionišu kao glavna osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini, čime značajno doprinose regionalnom tržištu kroz svoje kombinovane tokove prihoda i broj zaposlenih.

Iako korporativna struktura Agram grupe povezuje ove poslovnice sa hrvatskim operacijama, ne postoje potvrđeni dokazi da su njihovi informacioni sistemi povezani sa onima pogođenim sajber napadom na Agram grupu. Međutim, mogućnost postojanja zajedničke infrastrukture, poput centralizovanih aplikacija ili usluga u oblaku, pokreće zabrinutost u vezi sa rizicima bočnog kretanja ukoliko bilo kakve ranjivosti postoje unutar šire mrežne arhitekture.

Odsustvo javnog objavljivanja od strane kompanija Euroherc i Adriatic u vezi sa internim bezbjednosnim procjenama otežava napore procjene da li su klijentski podaci u Bosni i Hercegovini možda bili izloženi. Regulatorna tijela, među kojima je i Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, još se nisu oglasila o tome na koji način je sajber napad na Agram grupu mogao imati uticaj na operacije ili baze podataka određene za podružnice u Bosni i Hercegovini.

Takva netransparentnost odudara od slučajeva povrede bezbjednosti podataka o kojima su hrvatski subjekti zvanično obavijestili javnost, pri čemu lokalne zainteresovane strane ostaju bez jasnih informacija o mogućem izlaganju osjetljivih podataka koji se odnose na klijente iz Bosne i Hercegovine.

Centralizovane aplikacije koje koriste osiguravajuće divizije Agram grupe teorijski bi mogle stvoriti putanje za zlonamjerne aktere da pristupe podacima preko granica ukoliko nisu efikasno segmentirane. Iako korporativno vlasništvo prirodno ne podrazumijeva zajedničku infrastrukturu, nedostatak transparentnosti o međuzavisnostima sistema ostavlja prostor za pretpostavke o tome da li je sajber napad na Agram grupu indirektno ugrozio lokalne operacije kroz međusobno povezane platforme ili sisteme rezervnih kopija.

Sve dok forenzičke istrage ne potvrde ove veze, klijenti u Bosni i Hercegovini ostaju u stanju neizvjesnosti u pogledu bezbjednosti svojih podataka.

 

Nepotvrđeni rizici za osiguravajući sektor Bosne i Hercegovine

Odsustvo potvrđenih dokaza koji povezuju Euroherc Sarajevo i Adriatic osiguranje Sarajevo sa sajber napadom na Agram grupu ne isključuje moguće rizike.

Zajednička infrastruktura, čak i ako je nepotvrđena, mogla bi omogućiti bočno kretanje zlonamjernih aktera kroz međusobno povezane sisteme, čime bi se pojačala izloženost entiteta u Bosni i Hercegovini, uprkos nedostatku potvrde o direktnom preuzimanju podataka. Ovakvi scenariji pokreću zabrinutost u vezi sa nenadziranim pristupom bazama podataka klijenata, posebno ako su centralizovane aplikacije ili usluge u oblaku zajedničke u okviru operacija Agram grupe.

Operativni poremećaji ostaju vjerovatni čak i bez potvrđenog preuzimanja podataka. Forenzičke istrage koje zahtijevaju gašenje sistema mogle bi odgoditi obradu zahtjeva, otežati pristup kritičnoj dokumentaciji i poremetiti komunikaciju između osiguravača, agenata i nosilaca polisa u Bosni i Hercegovini. Takvi prekidi mogli bi narušiti povjerenje u lokalne pružaoce usluga osiguranja, čime bi se pojačala šteta po ugled nastala povezivanjem sa sajber napadom na Agram grupu.

Nedostatak javnih saopštenja kompanija Euroherc i Adriatic osiguranje Sarajevo u vezi sa internim bezbjednosnim procjenama ili forenzičkim istragama mogao bi privući pažnju nadzornih tijela. Iako zvanični izvještaji ne potvrđuju izlaganje klijentskih informacija, regulatorni pritisak mogao bi natjerati kompanije da objave ranjivosti u svojoj informacionoj arhitekturi, čime bi se potencijalno otkrili propusti u protokolima za zaštitu podataka preko granica, a koji su povezani sa sajber napadom na Agram grupu.

Mogući rizici od krađe identiteta ostaju prisutni zbog nepotvrđenog izlaganja osjetljivih dokumenata. Čak i ako baze podataka poslovnica u Bosni i Hercegovini nisu bile direktno ugrožene, preuzeti podaci iz hrvatskih sistema mogli bi obuhvatati lične identifikacione podatke ili medicinske zapise povezane sa klijentima u Bosni i Hercegovini kroz zajedničke platforme.

To predstavlja dugoročan rizik od zloupotrebe podataka radi izvršenja prevara, zbog čega osiguranici i korisnici zdravstvenih usluga u Bosni i Hercegovini moraju biti posebno oprezni prema pokušajima prevare lažnim predstavljanjem, u kojima bi se mogli iskoristiti podaci ugroženi u sajber napadu na Agram grupu.

 

ZAKLJUČAK

Sajber napad na Agram grupu otkrio je sistemske ranjivosti u upravljanju podacima preko granica, posebno u onim slučajevima u kojima podružnice funkcionišu pod zajedničkim informacionim okvirima.

Iako nema potvrđenih dokaza koji direktno povezuju entitete Euroherc ili Adriatic osiguranje u Bosni i Hercegovini sa napadom, njihovo oslanjanje na centralizovane aplikacije i moguća međusobna povezanost sa hrvatskim sistemima stvara prikriveni rizik od bočnog kretanja, ukoliko neažurirane ranjivosti opstaju unutar mrežne arhitekture Agram grupe. To pokreće pitanja o tome da li regulatorni nadzor u Bosni i Hercegovini na odgovarajući način rješava takve zavisnosti, s obzirom na odsustvo informacija od potencijalno ugroženih poslovnica.

Incident isto tako ističe razlike u korporativnoj transparentnosti, jer šutnja Agram grupe o protokolima za obavještenje naglašava nepodudarnost sa formalnom registracijom napada kod Agencije za zaštitu ličnih podataka Republike Hrvatske (AZOP), u skladu sa članom 33 Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

Bez jasnoće o tome da li su klijentski podaci iz Bosne i Hercegovine bili uključeni među izložene datoteke, zainteresovane strane suočavaju se sa neizvjesnošću u pogledu obaveza usklađenosti i pragova odgovornosti za tokove podataka preko granica. Takav nedostatak transparentnosti mogao bi otežati buduće napore regulatornog sprovođenja u regionima u kojima Agram grupa posluje kroz povezane entitete.

Nadalje, dvostruka strategija napada ucjenjivačkog softvera Qilin, koja zahtijeva otkupnine dok prijeti javnim objavljivanjem, ukazuje na taktike koje se razvijaju, a koje iskorištavaju i finansijske podsticaje i štetu po ugled kao polugu za pregovore.

Prisustvo mjerača vremena na internet lokacijama zlonamjernih aktera upućuje na proračunatu taktiku psihološkog pritiska usmjerenu na ubrzavanje korporativnih ustupaka, čime se utiče na to kako organizacije daju prednost odgovoru na incidente naspram pravnih ili etičkih razmatranja tokom kriza. Ovakav pristup mogao bi ohrabriti slične grupe da ciljaju druge sektore koji se oslanjaju na međusobno povezane sisteme, poput zdravstva ili javne uprave, u kojima izlaganje podataka može imati šire društvene uticaje.

Sajber napad na Agram grupu naglašava kritičan propust u regionalnoj koordinaciji sajber bezbjednosti: dok je Agencija za zaštitu ličnih podataka Republike Hrvatske (AZOP) pokrenula formalne procedure, ne postoji nagovještaj paralelnih istraga u vezi sa operacijama u Bosni i Hercegovini ili rizicima zajedničke infrastrukture.

Takvo odsustvo pokreće zabrinutost o tome da li su regulatorna tijela preko granica usklađena za rješavanje transnacionalnih prijetnji koje predstavljaju modeli ucjenjivačkog softvera kao usluge (RaaS), poput onog koji koristi grupa zlonamjernih aktera Qilin.

Ukoliko se ovo ne riješi, takva podjela mogla bi ostaviti kritične sektore u susjednim zemljama jednako izloženim, bez odgovarajućih mehanizama nadzora.

 

 

PREPORUKE

Sajber napad na Agram grupu ukazao je na potrebu za unapređenjem mjera zaštite informacionih sistema i ličnih podataka, posebno u sektorima osiguranja i zdravstva. Moguće posljedice napada ne odnose se samo na samu kompaniju i njene poslovnice, već i na osiguranike i korisnike zdravstvenih usluga čiji su podaci mogli biti izloženi. Imajući u vidu takve rizike, preporuke su usmjerene na dvije grupe: organizacije koje prikupljaju i obrađuju lične podatke i pojedince koji koriste njihove usluge.

 

Preporuke za organizacije

Organizacije koje obrađuju osjetljive lične i zdravstvene podatke treba da preduzmu odgovarajuće tehničke i organizacione mjere kako bi smanjile rizik od sajber napada i ograničile moguće posljedice narušavanja bezbjednosti podataka. Preporučuju se sljedeće mjere:

  1. Sprovoditi obavezne programe obuke o prepoznavanju pokušaja prevare lažnim predstavljanjem za sve zaposlene, sa naglaskom na prepoznavanje obmanjujućih veza, lažnih internet stranica i poruka kojima se nastoje pribaviti pristupni podaci. Čime se smanjuje mogućnost da ljudska greška omogući neovlašten pristup informacionim sistemima.
  2. Redovno sprovoditi penetracijska testiranja i procjene ranjivosti radi otkrivanja nedostataka u zaštiti informacionih sistema, posebno u poslovnicama koje posluju u različitim državama. Utvrđene ranjivosti potrebno je otklanjati bez odlaganja.
  3. Primijeniti snažne metode šifrovanja osjetljivih podataka, uključujući zdravstvenu dokumentaciju i lične podatke korisnika, kako prilikom njihovog čuvanja tako i tokom prenosa. Na taj način smanjuje se mogućnost zloupotrebe podataka u slučaju neovlaštenog pristupa ili preuzimanja datoteka.
  4. Uspostaviti djelotvoran plan odgovora na sajber prijetnje, što obuhvata postupke za ograničavanje štete, utvrđivanje obima napada i pravovremeno obavještavanje pogođenih korisnika i nadležnih institucija, uključujući Agenciju za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini i odgovarajuća tijela u drugim državama u kojima organizacija posluje.
  5. Uvesti provjeru identiteta u više koraka (MFA) na svim ključnim sistemima i korisničkim nalozima, kako bi se spriječio neovlašten pristup čak i u slučaju ugrožavanja lozinki zaposlenih.
  6. Uspostaviti stalno praćenje aktivnosti na informacionim sistemima radi pravovremenog otkrivanja neuobičajenih prijava, neovlaštenog pristupa i sumnjivih prenosa većih količina podataka. Pravovremeno prepoznavanje takvih aktivnosti može ograničiti obim štete i spriječiti dalje širenje napada.
  7. Pooštriti bezbjednosne zahtjeve za dobavljače i poslovne partnere koji imaju pristup informacionim sistemima ili podacima organizacije. Njihove bezbjednosne prakse potrebno je redovno provjeravati kako bi se smanjio rizik od napada preko sistema trećih strana.
  8. Uspostaviti centralizovan sistem upravljanja podacima koji omogućava jasnu evidenciju o tome gdje se podaci korisnika čuvaju, ko im ima pristup i u koje svrhe se koriste. Čime se olakšava kontrola pristupa i smanjuje mogućnost neovlaštenog izlaganja osjetljivih informacija.
  9. Ojačati saradnju sa nadležnim institucijama za sajber bezbjednost i zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, kako bi se utvrdilo da li su poslovnice Agram grupe u Bosni i Hercegovini bile pogođene napadom i da li su podaci domaćih korisnika bili izloženi.
  10. Redovno provjeravati bezbjednost internih aplikacija i informacionih sistema, što obuhvata korišteni softver, njegove verzije i bezbjednosne postavke. Posebnu pažnju treba posvetiti pravovremenom instaliranju bezbjednosnih ažuriranja i uklanjanju zastarjelih sistema.
  11. Ograničiti pristup osjetljivim podacima u skladu sa poslovnim zaduženjima zaposlenih, tako da svaki zaposleni može pristupiti samo informacijama neophodnim za obavljanje svog posla. Čime se smanjuje obim moguće štete u slučaju ugrožavanja pojedinačnih korisničkih naloga.
  12. Omogućiti korisnicima jednostavnu provjeru da li su njihovi lični podaci obuhvaćeni incidentom, putem zvaničnog kanala za informisanje i komunikaciju. Organizacijama se preporučuje da obavijeste potencijalno pogođene korisnike o vrsti izloženih podataka i preporučenim koracima za njihovu zaštitu.
  13. Utvrditi jasnu politiku postupanja u slučaju zahtjeva za isplatu otkupnine, uz prethodnu procjenu pravnih, bezbjednosnih i poslovnih posljedica. Organizacije ne bi trebalo da pretpostavljaju da će plaćanje otkupnine garantovati povrat podataka ili spriječiti njihovo objavljivanje.
  14. Sprovesti detaljnu forenzičku analizu sajber napada kako bi se utvrdilo na koji način su zlonamjerni akteri ostvarili pristup sistemima, koji podaci su ugroženi i da li su u sistemima ostale druge prijetnje, čime nalazi istrage služe kao osnova za otklanjanje nedostataka i sprječavanje sličnih incidenata.

 

Preporuke za korisnike

Osiguranici i korisnici zdravstvenih usluga isto tako treba da preduzmu određene mjere predostrožnosti, posebno imajući u vidu mogućnost da se izloženi lični podaci iskoriste za ciljane pokušaje prevare lažnim predstavljanjem i druge oblike zloupotrebe. Činjenica da zlonamjerni akteri mogu raspolagati podacima o osiguranju ili zdravstvenim uslugama povećava vjerovatnoću slanja uvjerljivih, pojedinačno prilagođenih poruka i upućivanja lažnih poziva. Korisnicima se preporučuju sljedeće mjere:

  1. Obratiti posebnu pažnju na sumnjive poruke i elektronsku poštu koje navodno šalju Agram grupa, Euroherc, Adriatic osiguranje ili zdravstvene ustanove. Ne treba otvarati sumnjive veze, preuzimati neočekivane priloge niti unositi lične podatke na internet stranicama čija vjerodostojnost nije potvrđena.
  2. Provjeriti vjerodostojnost zahtjeva za dostavljanje ličnih i finansijskih podataka. Poseban oprez potreban je kod poruka kojima se traže podaci o polisi osiguranja, zdravstvenom stanju, medicinskoj dokumentaciji ili bankovnom računu. Osnovanost takvih zahtjeva treba provjeriti direktnim kontaktiranjem organizacije putem njenih zvaničnih kontakt podataka.
  3. Koristiti različite i snažne lozinke za korisničke naloge, naročito za naloge povezane sa uslugama osiguranja i zdravstva. Ukoliko se iste lozinke koriste na više internet servisa, preporučuje se njihova promjena, kao i uključivanje provjere identiteta u više koraka (MFA) u svim slučajevima kada je dostupna.
  4. Redovno provjeravati bankovne račune i platne kartice radi uočavanja nepoznatih ili sumnjivih transakcija. Svaku sumnjivu aktivnost potrebno je odmah prijaviti banci, čak i ako još nije potvrđeno da su lični podaci korisnika bili obuhvaćeni sajber napadom.
  5. Biti oprezan prema telefonskim pozivima i porukama u kojima se koriste lični ili zdravstveni podaci radi sticanja povjerenja. Činjenica da pozivalac raspolaže podacima o polisi osiguranja, zdravstvenim uslugama ili drugim ličnim informacijama ne znači da zaista predstavlja osiguravajuće društvo ili zdravstvenu ustanovu.
  6. Prijaviti sumnjive poruke, pozive i pokušaje prevare kompaniji čije se ime zloupotrebljava, kao i nadležnim institucijama. Korisno je sačuvati poruke, adrese pošiljalaca, brojeve telefona i druge podatke koji mogu pomoći u provjeri i istrazi.
  7. Pratiti zvanična obavještenja Agram grupe i njenih poslovnica i zatražiti informacije o tome da li su lični podaci korisnika bili obuhvaćeni napadom. Posebno je važno informisati se o vrsti ugroženih podataka i mogućim posljedicama njihove zloupotrebe.
  8. Upoznati se sa pravima u vezi sa zaštitom ličnih podataka i mogućnostima obraćanja nadležnim institucijama. Ukoliko postoji sumnja da su lični podaci zloupotrijebljeni, korisnici mogu zatražiti informacije od kompanije koja obrađuje njihove podatke i obratiti se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.

Primjena ovih preporuka može doprinijeti boljoj zaštiti ličnih podataka i smanjenju rizika od posljedica sličnih sajber incidenata. Posebno je važno da organizacije preuzmu odgovornost za bezbjednost podataka koje obrađuju, dok korisnici treba da budu informisani o mogućim prijetnjama i načinima zaštite. U slučaju incidenata koji mogu imati prekogranične posljedice, pravovremena razmjena informacija i saradnja organizacija i nadležnih institucija od ključnog su značaja za zaštitu prava i interesa korisnika.

Možda vas interesuje i...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.