Google Chrome tajna: Pregledač koji prikuplja najviše podataka

Novo Surfshark istraživanje otkriva da je Google Chrome najveći sakupljač ličnih podataka među najpopularnijim mobilnim internet pregledačima. Sa zapanjujućih 20 različitih vrsta informacija koje ova popularna aplikacija prikuplja, korisnici su u pravu što su zabrinuti za svoju privatnost na internetu. U nastavku teksta ćemo detaljnije pogledati šta se dešava iza kulisa i zašto korisnici možda željeli da preispitaju svoj izbor internet pregledača.

Google Chrome

Google Chrome tajna: Pregledač koji prikuplja najviše podataka; Source: Bing Image Creator

PRIKUPLJANJE PODATKA

U pogledi sajber bezbjednosti na internetu, prikupljanje podataka odnosi se na proces prikupljanja i čuvanja informacija o internet aktivnostima, navikama i sklonostima korisnika od strane softverskih aplikacija ili internet lokacija. To može da uključuje istoriju pregledanja, upite za pretragu, podatke o lokaciji, informacije o uređaju i druge vrste ličnih podataka. Sakupljači podataka mogu koristiti ove informacije u različite svrhe, kao što su ciljano oglašavanje, poboljšanje svojih usluga ili čak prodaja prikupljenih podataka trećim stranama.

 

Mračna strana prikupljanja podataka

Dok se korisnici kreću kroz ogromno prostranstvo interneta, internet pregledači im služe kao primarna kapija ka ovom digitalnom prostoru. Međutim, ispod njihovih korisničkih okruženja i praktičnih funkcija krije se zabrinjavajuća stvarnost – oni takođe funkcionišu kao sofisticirani alati za prikupljanje podataka. Svaki klik, pretraga i posjeta stranici generišu vrijedne podatke koje programeri internet pregledača mogu prikupiti, analizirati i unovčiti. Ovo pokreće značajnu zabrinutost u vezi sa privatnošću i bezbjednošću, posebno u današnjem digitalnom dobu gdje se osjetljive informacije stalno djele na mreži.

Mogućnosti praćenja od strane popularnih internet pregledača su pod sve većom kontrolom, otkrivajući značajne razlike u tome koliko agresivno prikupljaju korisničke informacije. Programeri internet pregledača tvrde da je ovo prikupljanje podataka neophodno za poboljšanje njihovih usluga, pružanje personalizovanih iskustava i poboljšanje ukupne efikasnosti pregledanja. Međutim, mnogi korisnici ostaju nesvjesni ili neinformisani o obimu prikupljanja podataka u internet pregledačima i njegovim potencijalnim implikacijama na njihovu bezbjednost na mreži.

Privatnost internet pregledača je postala ključno razmatranje i za korisnike i za stručnjake za sajber bezbjednost. Moderni internet pregledači koriste različite mehanizme praćenja za prikupljanje korisničkih podataka, uključujući kolačiće, digitalne otiske internet pregledača i sinhronizaciju na različitim uređajima. Ove tehnologije omogućavaju funkcije pogodnosti poput sačuvanih lozinki i istorije pregledanja, ali istovremeno kreiraju sveobuhvatne profile korisničkog ponašanja koji mogu da se zadrže čak i kada se koriste režimi privatnosti kao što su inkognito (eng. incognito) ili privatno pregledanje (eng. private browsing).

 

Google Chrome: Najagresivniji sakupljač podataka

Prema Surfshark istraživanju, Google Chrome se ističe kao najveći sakupljač korisničkih podataka među svim testiranim internet pregledačima. Chrome prikuplja zapanjujućih 20 različitih vrsta podataka, obuhvatajući kategorije kao što su kontakt informacije, finansijski detalji, istorija pregledanja i pretraživanja, precizni identifikatori, dijagnostika, pa čak i podaci iz adresara korisnika. Primjetno je da je Chrome jedini internet pregledač među analiziranima koji aktivno prikuplja detaljne finansijske informacije, uključujući načine plaćanja, brojeve kartica i podatke o bankovnim računima, kao i listu kontakata korisnika.

Sve ovo dodatno pogoršava duboka integracija Chrome internet pregledača sa Google servisima poput Search, Gmail i Maps, koje značajno doprinose njegovom prikupljanju podataka, kako automatski, tako i putem informacija koje pružaju korisnici. Ovaj nivo prikupljanja podataka pokreće zabrinutost u vezi sa privatnošću i bezbjednošću korisnika. Iako kompanija Google može tvrditi da ovi podaci pomažu u poboljšanju njihovih usluga, oni takođe stvaraju potencijalne ranjivosti za korisnike koji se oslanjaju na ove funkcije. Činjenica da Chrome prikuplja detaljne finansijske informacije je posebno zabrinjavajuća, s obzirom na osjetljivu prirodu takvih podataka.

Chrome prikupljanje podataka funkcioniše putem više integrisanih sistema koji vraćaju informacije Google serverima. Jedna ključna karakteristika koja doprinosi ovom opsežnom prikupljanju podataka je funkcionalnost sinhronizacije pregledača. Iako je pogodna za korisnike sa više uređaja, sinhronizacija u Chrome internet pregledaču kreira sveobuhvatan profil aktivnosti pregledanja povezanih sa Google nalozima.

Čak i kada je sinhronizacija onemogućena, Chrome i dalje prikuplja telemetrijske podatke putem svoje funkcije statistika korišćenja i izvještaji o padovima (eng. usage statistics and crash reports). Ovo je ugrađeno u izvorni kôd Chrome internet pregledača, što programerima ili korisnicima otežava da u potpunosti razumiju koji se podaci prikupljaju. Sljedeći segment pokazuje kako se podešavanja privatnosti u Chrome parametrima mogu ispitati:

  • chrome://flags/privacy-sandbox-ads-apis
  • chrome://settings/privacy
  • chrome://settings/clearBrowserData

Ove stranice sa podešavanjima često prikazuju zbunjujuće kontrole i opise, što korisnicima otežava da u potpunosti razumiju koji se podaci prikupljaju. Iako Chrome pruža neke mehanizme kontrole, oni su fragmentirani na različitim stranicama sa podešavanjima i često koriste pristupe prikupljanja podataka sa isključivanjem, a ne sa dozvolama. To znači da je prikupljanje podatka podrazumijevano uključeno i da korisnici moraju proći kroz različite stranicama sa podešavanjima kako bi ih isključili.

 

the most data-hungry browser

Chrome: the most data-hungry browser; Source: Surfshark

Poređenje sa drugim internet pregledačima

U poređenju sa drugim popularnim internet pregledačima, prakse prikupljanja podataka u Google Chrome internet pregledaču se ističu i po svojoj širini i po dubini. Microsoft Bing internet pregledač zauzeo je drugo mjesto po prikupljanju podataka, prikupljajući 12 vrsta podataka u poređenju sa 20 koje je imao Chrome. Pi pregledač je bio treći, prikupljajući devet vrsta podataka.

Safari i Firefox su prikupili po osam vrsta, dijeleći četvrto mjesto sa znatno manjim brojem podataka od Google Chrome ili čak Bing internet pregledača. Ovo poređenje ističe oštar kontrast između agresivnog pristupa Chrome prikupljanju podataka i pristupa njegovih konkurenata.

Ovo novo istraživanje takođe otkriva zabrinjavajući trend u industriji – 30% analiziranih aplikacija za mobilne internet pregledače rutinski prikuplja korisničke podatke u svrhu oglašavanja trećih strana, bilo da prikazuju ciljane oglase unutar aplikacije ili dijele podatke sa spoljnim oglašivačima. Opera, Bing i Pi internet pregledači su među pregledačima koji aktivno koriste korisničke informacije u ovu svrhu.

Analiza takođe naglašava razlike u prikupljanju podataka o lokaciji između različitih internet pregledača. Dok 40% internet pregledača prikuplja neki oblik podataka o lokaciji, obično grubu lokaciju (eng. coarse location), manje preciznu od one na nivou GPS lokacije, Bing se ističe kao jedinstven po tome što zahteva tačne geografske koordinate. Ovo postavlja pitanja o motivima koji stoje iza njegovog prikupljanja i ističe potrebu za transparentnošću.

Važno je napomenuti da 60% internet pregledača pokazuje da podaci o lokaciji nisu neophodni za normalan rad. Ovo sugeriše da mnogi internet pregledači prikupljaju više informacija nego što im je zapravo potrebno, što može biti razlog za zabrinutost među korisnicima koji cijene svoju privatnost. Pregledači poput DuckDuckGo i Firefox postižu umjerenu ravnotežu između privatnosti i funkcionalnosti prikupljajući manje invazivne informacije kao što su kontakt podaci, identifikatori korisnika, podaci o korišćenju i dijagnostika.

Vrijedi pomenuti i rastući trend davanja prioriteta praktičnosti u odnosu na bezbjednost. Uprkos sve većoj zabrinutosti zbog praćenja i nadzora na mreži, Chrome i Safari održavaju gotovo monopol na tržištu mobilnih internet pregledača, čineći 90% globalnog udjela. Ovo postavlja pitanja o tome da li su korisnici svjesni rizika povezanih sa opsežnim prikupljanjem podataka od strane ovih internet pregledača.

 

Internet pregledači usmjereni na privatnost

Sve ovo što je do sada navedeno pokreće značajnu zabrinutost u vezi sa privatnošću i bezbjednošću korisničkih podataka u digitalnom prostoru. Zbog toga, internet pregledači usmjereni na privatnost, poput Brave i TOR internet pregledača, pojavljuju se kao bezbjednija alternativa za korisnike koji cijene svoju anonimnost.

Brave je primjeran internet pregledač koji ograničava prikupljanje podataka na osnovne identifikatore i metrike korišćenja. Na taj način, korisnicima pruža visok nivo zaštite od praćenja i nadzora. S druge strane, TOR internet pregledač se ističe kao opcija koja najviše štiti privatnost, ne prikupljajući nikakve korisničke podatke. Ovo čini TOR jedinstveno pogodnim za pojedince koji daju prioritet anonimnosti i robusnoj zaštiti od praćenja.

 

Uticaj na korisnike

Uticaj prikupljanja podataka u internet pregledačima na korisnike i društvo u cjelini ne može se zanemariti. Široko rasprostranjena upotreba internet pregledača dovela je do stvaranja sveobuhvatnih profila ponašanja korisnika, koji mogu da se zadrže čak i kada se koriste režimi privatnosti poput “Inkognito” ili “Privatno pregledanje”.

Uticaj opsežnog prikupljanja podataka su dalekosežne, jer prije svega ono pokreće ozbiljnu zabrinutost u vezi sa privatnošću korisnika i potencijalom za eksploataciju od strane trećih strana. Kada se istorija pregledanja i obrasci interakcije mogu koristiti za kreiranje detaljnih profila pojedinačnih korisnika, postoji rizik da će osjetljive informacije dospjeti u pogrešne ruke. Osim toga, podrazumijevana podešavanja internet pregledača mogu dati prioritet prikupljanju podataka u odnosu na transparentnost, što prosječnim korisnicima otežava da u potpunosti razumiju koji se podaci prikupljaju.

Uticaj na preduzeća i oglašivače takođe ne treba zanemariti. Iako ciljano oglašavanje može pružiti značajne koristi u pogledu efikasnosti i efektivnosti, postoje rizici povezani sa prevelikim oslanjanjem na korisničke podatke za informisanje marketinških strategija. Kako korisnici postaju sve svjesniji stepena u kojem se njihovo ponašanje na mreži prati i analizira, mogu početi da se suprotstavljaju ovim praksama bojkotima ili drugim oblicima protesta.

Pored toga, prikupljanje podataka u internet pregledačima ima značajne implikacije za kreatore politike i regulatore. Široko rasprostranjena upotreba internet pregledača znači da će vlade morati da prilagode postojeće zakone i propise kako bi uzele u obzir ovu novu stvarnost. To bi moglo da uključi stvaranje strožih smjernica u vezi sa saglasnošću korisnika i transparentnošću u praćenju na mreži, kao i robusniju zaštitu od zloupotrebe od strane trećih strana.

Uticaj na preduzeća je takođe značajan. Kompanije se mogu suočiti sa povećanim nadzorom nad svojim praksama prikupljanja podataka, posebno ako se utvrdi da koriste osjetljive informacije za ciljano oglašavanje ili druge svrhe. Stoga će postati sve važnije da kompanije daju prioritet transparentnosti i saglasnosti korisnika u svojim aktivnostima praćenja na mreži.

Na kraju se može zaključiti da je uticaj prikupljanja podataka u internet pregledačima dalekosežan i višestruk, sa implikacijama za pojedinačne korisnike, preduzeća, oglašivače, kreatore politike, regulatore i razvoj novih tehnologija i usluga. Stoga će sve važnije da se sve zainteresovane strane uključe u nijansiranu diskusiju o prednostima i rizicima povezanim sa ovim fenomenom i da zajedno rade na stvaranju transparentnijih i na korisnike usmjerenih praksi internet praćenja.

 

ZAKLJUČAK

Temeljna analiza praksi prikupljanja podataka u Chrome internet pregledaču otkriva oštar kontrast u odnosu na konkurente. Dok drugi internet pregledači prikupljaju u prosjeku šest različitih tipova podataka, Chrome se izdvaja u prikupljanju dvadeset različitih kategorija, uključujući osjetljive informacije kao što su finansijski detalji i liste kontakata. Ova velika potreba za podacima pokreće važna pitanja o privatnosti korisnika i potencijalnim rizicima povezanim sa dijeljenjem ličnih podataka.

Poređenje praksi prikupljanja podataka u Chrome internet pregledaču i praksi konkurenata ističe značajnu razliku. Dok neki internet pregledači poput Brave i TOR internet pregledača daju prioritet minimalnom ili nikakvom prikupljanju podataka, drugi poput DuckDuckGo i Firefox internet pregledača pronalaze balansiran put prikupljanjem umjerenih količina podataka bez ulaženja u previše osjetljive kategorije. Zbog toga ova analiza naglašava potrebu da korisnici budu svjesni praksi prikupljanja podataka svog internet pregledača.

Osim toga, analiza pokazuje da Chrome ne samo da prikuplja više podataka od svojih konkurenata, već ih koristi i na načine koji mogu ugroziti privatnost korisnika. Činjenica da su Google servisi poput poput Search, Gmail i Maps uključeni u prikupljanje nekih od ovih podataka pokreće zabrinutost oko toga kako će se ove informacije koristiti i dijeliti.

Na kraju, nalazi ove analize ukazuju na to da korisnici treba da budu oprezni pri izboru internet pregledača na osnovu svojih individualnih potreba za bezbjednošću podataka i anonimnošću.

 

ZAŠTITA

Da biste se zaštitili od prikupljanja podataka internet pregledača, korisnici mogu razmotriti primjenu sljedećih mjera:

  1. Odabrati internet pregledače poput Firefox, Safari, Brave ili TOR koji podrazumijevano daju prioritet privatnosti korisnika. Ove alternative imaju jaču zaštitu u poređenju sa Chrome internet pregledačem;
  2. Prilikom pregleda Chrome parametara ili drugih stranice sa podešavanjima, temeljno ispitati svaku opciju. Imati na umu postojanje zbunjujućih opcija i opisa koji mogu zavesti korisnike u vezi sa prikupljanjem podataka;
  3. Koristiti proširenja internet pregledača da bi se poboljšale funkcije privatnosti i bezbjednosti. Međutim, primjenjivati oprez pri izboru ovih proširenja, jer neka mogu ugroziti internet zaštitu umjesto da je poboljšaju;
  4. Ograničiti upotrebu usluga lokacije, kamere i mikrofona samo na neophodne situacije. Onemogućavanje ovih funkcija moguće je spriječiti neželjeno prikupljanje podataka;
  5. Razmislite o korišćenju virtuelnih privatnih mreža (eng. virtual private networks – VPN) koje šifruju internet saobraćaj između uređaja i VPN Ovo dodaje dodatni sloj zaštite od potencijalnog prisluškivanja ili presretanja od strane trećih strana, kao i mogućnost maskiranja stvarne lokacije;
  6. Prilikom svakog ažuriranja Chrome internet pregledača, pažljivo pregledajte sve nove funkcije ili podešavanja uvedena u najnovijoj verziji kako bi se osiguralo da su u skladu sa željenim nivoom kontrole prikupljanja podataka;
  7. Korisnici koji su zabrinuti bezbjednost i privatnost mobilnih uređaja, trebalo bi da razmisle o prelasku sa Google Chrome na druge opcije poput Firefox Focus ili DuckDuckGo Privacy Browser internet pregledače koji podrazumijevano daju prioritet zaštiti korisnika;
  8. Iskoristiti Chrome ugrađeni režim “Incognito” ili privatne sesije pregledanja kod drugih internet internet pregledača prilikom pristupa osjetljivom sadržaju na mreži. Međutim, treba imati na umu potencijalna ograničenja u ovim režimima u poređenju sa potpuno razvijenim pregledačima kao što je Firefox Focus sa podrazumijevano omogućenom poboljšanom zaštitom od praćenja;
  9. Pored korištenja bezbjednijih internet pregledača, koristiti i bezbjedan internet pretraživač kao primarni izbor. Optimizirati korisničko iskustvo pregledanja pomoću internet pretraživača usmjerenih na privatnost, kao što je DuckDuckGo, koji podrazumijevano ne prate korisničke upite. Ovo može pomoći u smanjivanju potencijalne izloženosti ciljanom oglašavanju na osnovu praksi prikupljanja ličnih podataka drugih glavnih igrača u industriji;
  10. Korisnici koji su duboko zabrinuti zbog rizika prikupljanja podataka povezanih samo sa korišćenjem pregledača, mogu razmisliti i o prelasku sa glavnih opcija operativnog sistema kao što su Windows ili macOS na alternative usmjerene na privatnost, kao što je Tails Linux, koje podrazumijevano daju prioritet anonimnosti korisnika.

Sprovođenjem ovih mjera i informisanjem o novim trendovima u bezbjednosnim funkcijama internet pregledača i najboljim praksama, korisnici mogu smanjiti potencijalne rizike od izloženosti povezane sa neželjenim nadzorom ili eksploatacijom od strane usluga trećih strana.

Možda vas interesuje i...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.