Pegasus špijunira novinare u Srbiji

Pegasus špijunira novinare u Srbiji, pokazuje istraživanje Amnesty International pošto su pronašli dokaze da su telefoni novinara kompromitovani ovim sofisticiranim zlonamjernim softverom. Izvještaj govori o tome da su dva istraživačka novinara u Srbiji meta naprednog komercijalnog špijunskog softvera Pegasus NSO Group.

PEGASUS ŠPIJUNIRA

Prema Amnesty International bezbjednosnoj laboratoriji, koja je potvrdila da su novinari zaista bili meta špijunskog softvera Pegasus, napadači su koristili neobične poruke u aplikaciji za razmjenu poruka Viber kao vektor za isporuku zlonamjernog softvera. Činjenica da su ove poruke stizale sa nepoznatog broja koji povezan sa državnim telekomunikacionim operaterom samo doprinosi težini ovog incidenta.

Ciljanje na novinare nije novo; međutim, upotreba sofisticiranih alata kao što je Pegasus podiže ga na potpuno novi nivo. Ova tehnologija omogućava napadačima da pristupe osjetljivim informacijama na uređaju mete bez njihovog znanja ili saglasnosti. Implikacije su dalekosežne i imaju ozbiljne posljedice po one koji se oslanjaju na sigurne komunikacione kanale da rade svoj posao.

 

Prvi slučaj

Novinarka koja radi za Balkansku istraživačku mrežu (eng. Balkan Investigative Reporting Network – BIRN), čiji je identitet zaštićen imenom “Bogdana”, 14. februara 2025. godine dobija sumnjivu poruku u Viber aplikaciji za razmjenu poruka sa nepoznatog broja +381659940263. Poruka je napisana u neformalnom tonu i glasila je: “Imate li informaciju da je on sljedeći? Čuo sam nešto sasvim drugo”, praćeno linkom ka novinskom članku. Na prvi pogled, poruka je djelovala dovoljno bezazleno – ko ne bi bio radoznao da čuje nešto novo ili neočekivano?

Kontekst u kome je “Bogdana” primila ovu poruku ključan je za razumijevanje njenog značaja. Nekoliko dana pre nego što je dobila sumnjivu poruku radila je na članku o stranim ulaganjima u određeni sektor industrije i korupciji povezanu sa tim u Srbiji. Sastala se sa važnim izvorima bliskim vladi samo 24 sata ranije – pojedincima na koje bi njena istraga mogla uticati. Imajući u vidu ove pozadinske informacije, postaje očigledno da je zagonetna poruka vjerovatno bila pokušaj da se prikupi više informacija o priči ove novinarke i da je možda čak zastraši ili odvrati od daljeg istraživanja.

Amnesty International forenzička analiza je sa velikom pouzdanošću utvrdila da je veza uključena u sumnjivu poruku predstavljala pokušaj instaliranja špijunskog softvera Pegasus. Ovo otkriće naglašava širu šemu nadzora, gdje su novinari poput “Bogdane” na meti i praćenju od strane nepoznatih subjekata – vjerovatno čak i onih koje sponzoriše država. Upotreba aplikacije za razmjenu poruka Viber kao vektora za isporuku zlonamjernih linkova je takođe privlači pažnju, s obzirom na to da je platforma široko prihvaćena u Srbiji.

Ispitivanjem tehničkih aspekata ovog incidenta, postaje jasno da su napadači koristili sofisticirane taktike da isporuče svoj teret – špijunski softver Pegasus. Sama poruka je pažljivo osmišljena da djeluje bezazleno i bez prijetnje, sa neformalnim tonom osmišljenim da “Bogdanu” opusti. Međutim, ispod njegove naizgled bezopasne površine krila se zlonamjerna namjera: instalacija softver za nadzor na njen telefon.

Veza uključena u sumnjivu poruku ukazivala je na stranicu koja oponaša internet stranicu srpskih medija – n1info[.]com, koji je povezan sa ranijim Pegasus napadima u Srbiji. Ova taktika ukazuje na želju napadača da se stopi sa svojom okolinom i izbjegne otkrivanje. Koristeći poznato ime domena kao što je n1info[.]com, nadali su se da će stvoriti iluziju da je veza legitimna i sigurna za “Bogdanu” da klikne na nju.

Amnesty International forenzička analiza otkrila je da je napad na “Bogdanu” bio dio koordinisanog pokušaja infekcije Pegasus špijunskim softverom putem jednog klika – što znači da bi klik na zlonamjernu vezu instalirao špijunski softver direktno na njen telefon. Ovaj nivo sofisticiranosti karakterističan je za napade koje sponzoriše država, gdje su resursi i stručnost dostupni za pravljenje visoko ciljanih i efikasnih kampanja zlonamjernog softvera.

 

Drugi slučaj

U drugom slučaju, napada je bio usmjeren na Jelenu Veljković, veoma cijenjenu i nagrađivanu novinarku koja je dugi niz godina na čelu istraživačkog novinarstva u Srbiji. Njen rad se fokusira na neka od najkritičnijih pitanja sa kojima se srpsko društvo suočava, uključujući politiku, javne finansije, korupciju i ratne zločine. Jelena je u posljednje vreme posebno zainteresovana za otkrivanje veza između visokoprofiliranih slučajeva korupcije i pojedinaca bliskih vlasti.

Kao iskusna novinarka, Jelena je dobro upućena u prepoznavanje sumnjivih poruka na ekranu svog telefona. Međutim, kada je 14. februara 2025. godine primila vezu za infekciju putem aplikacije za razmjenu poruka Viber od nepoznatog pošiljaoca, u početku nije mnogo razmišljala o tome. Poruka je poslata sa istog broja telefona koji je ranije tog dana ciljao na jednu od njenih koleginica. Tek kada je Jelena otkrila da su i ona i njena koleginica primile identične poruke otprilike u isto vreme, počela je da osjeća zabrinutost.

Sama poruka o napadu bila je pokušaj infekcije Pegasus špijunskim softverom putem jednog klika. Maskiran domen i internet veza u Jeleninoj Viber poruci bili su slični po dužini i formatu internet vezi uključenom u prvom slučaju, što sugeriše da su možda upućivali na isti domen za infekciju Pegasus špijunskim softverom.

 

Metodologija napada

Amnesty International u svojoj analizi metodologije napada na obije novinarke, smatra da postoji koordinisani napor napadača koji koristi Viber platformu za razmjenu poruka da isporuči Pegasus špijunski softver do dvije odvojene mete u roku od nekoliko sati sa istog broja telefona sa vezom ka istoj medijskoj organizaciji.

Korišćenje lažnih stranica koje oponašaju internet stranice srpskih medija (kao što je n1info[.]com) takođe je u skladu sa ranijim napadima Pegasus špijunskog softvera u Srbiji. Ovu taktiku su napadači koristili da prikriju svoje zlonamjerne namjere, zbog čega je žrtvama teže da prepoznaju prijetnju. U ovom slučaju, Viber poruka je poslata sa broja telefona registrovanog u “Telekom Srbija”, što dalje ukazuje da je ovaj napad možda nastao od strane aktera u okviru državnih granica Srbije.

 

Viber odgovor

Amnesty International se 24. februara obratio platformi Viber kako bi podijelio informacije o porukama povezanim sa Pegasus špijunskim softverom i istakao potencijalne bezbjednosne probleme. Kao odgovor, platforma Viber je prihvatila Amnesty International izvještaj i uvjerila ih da će preduzeti mjere da zaštite svoje korisnike ako se otkriju bilo kakvi prekršaji. Iako je ovo pozitivan korak ka rješavanju ovih pitanja, ostaje nejasno da li su platforma Viber ili drugi relevantni organi preduzeli dalje mjere.

Činjenica da su oba novinara dobila identične poruke preko istog broja telefona izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa sistemskom zloupotrebom alata za digitalni nadzor u Srbiji. Kako Amnesty International nastavlja da istražuje i razotkriva ovakve prijetnje, oni naglašavaju potrebu za većom transparentnošću od strane tehnoloških kompanija poput platforme Viber u pogledu njihovih bezbjednosnih mjera i vremena reagovanja kada se suoče sa sličnim incidentima.

 

Uticaj napada

Otkriće da su dva srpska novinara na meti naprednog komercijalnog špijunskog softvera, posebno softvera Pegasus NSO Group, izazvalo je šok u medijima i zajednicama za ljudska prava širom sveta. Uticaj ovog incidenta je ozbiljan i dalekosežan, koji utiče ne samo na pojedince koji su uključeni, već i na širi pejzaž istraživačkog novinarstva u Srbiji.

Ciljanje dva novinara pomoću sofisticiranog alata za nadzor poput Pegasus špijunskog softvera šalje jezivu poruku svima onima koji se usuđuju da svojim izvještavanjem osporavaju status kvo. Činjenica da je softver NSO Group korišćen za kompromitovanje telefona ovih novinara naglašava težinu ove situacije. Pegasus je povezan sa brojnim ugrožavanjima ljudskih prava širom sveta, uključujući slučajeve koji uključuju aktiviste, disidente i druge pojedince koji su govorili protiv represivnih režima.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN), u kojoj rade ciljani novinari, bila je na čelu razotkrivanja korupcije i organizovanog kriminala u srpskom društvu. Njihovo izveštavanje ih često dovodi u direktan sukob sa moćnim interesima koji pokušavaju da ućutkaju ili diskredituju njihove napore na različite načine, uključujući klevetničke kampanje, internet zlostavljanje, fizičke napade i neosnovane finansijske istrage. Ciljanje ovih novinara naglašava potrebu za većom zaštitom i mehanizmima podrške u medijskom okruženju Srbije. Nezavisna štampa u zemlji suočava se sa brojnim izazovima, uključujući finansijska ograničenja, nedostatak resursa i neprijateljsko okruženje koje često obeshrabruje istraživačko novinarstvo.

Incident naglašava potrebu za većom svjesnošću o prijetnjama špijunskog softvera među medijskim profesionalcima i organizacijama civilnog društva koje rade na osjetljivim temama. Takođe naglašava važnost čvrstih bezbjednosnih mjera, uključujući sigurne komunikacione kanale, tehnologije šifrovanja i redovne prakse digitalne higijene za ublažavanje potencijalnih rizika povezanih sa zloupotrebom softvera za nadzor.

Incident služi kao veoma dobar podsjetnik da vlade i privatne kompanije uključene u prodaju tehnologije za nadzor moraju da daju prioritet transparentnosti, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava iznad svega.

 

NSO GROUP: PEGASUS

Posljednjih godina, svet je bio svjedok značajnog porasta sajber prijetnji, posebno onih u vezi sa mobilnim uređajima. Među ovim prijetnjama je i komercijalni špijunski softver koji su razvile izraelske kompanije kao što je NSO Group. Vodeći proizvod ove kompanije Pegasus, bio je u centru brojnih kontroverzi i istraga zbog navodne upotrebe u svrhe nadzora protiv novinara, advokata, političara i aktivista za ljudska prava širom sveta.

NSO Group je osnovana 2010. godine sa primarnim fokusom na razvoju naprednih sajber tehnologija u cilju borbe protiv terorizma i kriminala. Rani uspeh kompanije doveo je do toga da postane jedna od vodećih izraelskih kompanija za sajber bezbjednost. Pegasus je zamisao NSO Group, dizajniran kao sveobuhvatni špijunski softver sposoban da se infiltrira na većinu uređaja koji koriste Android, iOS, BlackBerry, Windows Phone i Symbian operativne sisteme bez potrebe za bilo kakvom interakcijom ili pristankom korisnika.

Razvoj Pegasus špijunskog softvera je počeo 2011. godine kada je NSO Group prvi put počela da radi na njegovoj početnoj iteraciji. Od tada je prošao brojna ažuriranja kako bi poboljšao svoje mogućnosti i izbjegao otkrivanje od strane bezbjednosnog softvera. Kompanija plasira Pegasus na tržište kao oruđe za agencije za sprovođenje zakona širom sveta za efikasniju borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala. Međutim, stvarna upotreba ove tehnologije bila je daleko od onoga što tvrdi NSO Group.

 

Pegasus mogućnosti

Pegasus je poznat po svojim sofisticiranim mogućnostima koje mu omogućavaju da se sa lakoćom infiltrira u mobilne uređaje. Špijunski softver se može daljinski instalirati, u pojedinim slučajevima i bez interakcije korisnika, što ga čini značajnom prijetnjom u svetu sajber bezbjednosti. Jednom instaliran, Pegasus dobija pristup različitim aspektima funkcionalnosti ciljnog uređaja.

Jedna od primarnih Pegasus karakteristika je njegova sposobnost čitanja tekstualnih poruka i praćenja poziva bez ostavljanja digitalnih tragova iza sebe. Ova mogućnost omogućava korisnicima (ili bolje rečeno špijunima) ove tehnologije da presretnu osjetljive informacije koje bi potencijalno mogle da ugroze pojedince ili organizacije. Pegasus može prikupljati lozinke iz različitih aplikacija instaliranih na ciljnom uređaju.

Pored ovih mogućnosti, Pegasus takođe ima pristup sistemu za praćenje lokacije mobilnog uređaja i njegovim funkcijama mikrofona i kamere. To znači da korisnici ove tehnologije mogu da prate kretanje svojih meta u realnom vremenu dok istovremeno prate razgovore ili snimaju slike bez otkrivanja. Špijunski softver je sposoban da prikuplja informacije iz različitih aplikacija instaliranih na ciljnom uređaju, što ga čini sveobuhvatnim alatom za nadzor.

Pegasus sposobnosti su opširno dokumentovane od strane stručnjaka za sajber bezbjednost i sigurnosnih istraživača koji su analizirali ovu tehnologiju tokom vremena. Uprkos NSO Group tvrdnjama da se njen proizvod koristi samo za borbu protiv terorizma i kriminala, brojne istrage su otkrile drugačiju sliku – onu u kojoj vlade širom sveta koriste Pegasus za praćenje novinara, advokata, političara i aktivista za ljudska prava.

 

NSO Group kontroverze

NSO Group se tokom godina suočavala sa intenzivnim nadzorom zbog navodne umiješnosti sa različitim vladinim agencijama koje su koristile Pegasus u svrhe nadzora protiv pojedinaca koji nisu uključeni u bilo kakve kriminalne aktivnosti. Reputacija kompanije je značajno pogođena nakon što su brojne istrage otkrile raširenu zloupotrebu ove tehnologije.

Jednu takvu istragu sproveli su Citizen Lab i Lookout Security, koji su objavili prvu javnu tehničku analizu Pegasus špijunskog softvera još 2016. godine. Ovaj izvještaj je naglasio kako je NSO Group razvila sofisticirani špijunski softver sposoban da se infiltrira na mobilne uređaje bez potrebe za interakcijom ili pristankom korisnika. Nalazi ove istrage doveli su do značajne medijske pažnje širom sveta.

U julu 2021. godine izbio je veliki skandal kada je Amnesty International objavio rezultate opsežne istrage o upotrebi Pegasus špijunskog softvera od strane različitih vladinih agencija širom sveta. Pod nazivom “The Pegasus Project”, ovaj izvještaj je otkrio da je preko 50.000 telefonskih brojeva odabrano za ciljanje pomoću tehnologije špijunskog softvera NSO Group. Lista koja je procurila uključivala je imena iz cijelog sveta – novinare, advokate, političare i aktiviste za ljudska prava.

Ova istraga dovela je do široke osude ove kompanije od strane raznih međunarodnih tijela i vlada širom svijeta. Mnoge zemlje su od tada pozvale Izrael da preduzme mjere protiv ove kompanije zbog njene navodne umješnosti u razvoj tehnologija koje se koriste u svrhe nadzora bez saglasnosti ili nadzora bilo koje vladine agencije.

 

Pegasus budućnost

Uprkos brojnim NSO Group kontroverzama, jasno je da će komercijalni špijunski softver kao što je Pegasus nastaviti da predstavlja značajnu prijetnju globalnoj sajber bezbjednosti. Kontinuirani razvoj kompanije i ažuriranja njene tehnologije osiguravaju da ova prijetnja ostaje relevantna u godinama koje dolaze.

Dok se vlade širom sveta bore sa načinom na koji najbolje da regulišu tehnologije koje su razvile kompanije poput NSO Group, Pegasus budućnost izgleda u najboljem slučaju neizvjesna. Dok su neke zemlje pozvale Izrael da preduzme mjere protiv ove firme zbog njene navodne umiješnosti u razvoj špijunskog softvera koji se koristi bez saglasnosti ili nadzora bilo koje vladine agencije, druge nastavljaju da koriste ove tehnologije u sopstvene svrhe.

Svijet će sigurno pomno pratiti kako vlade i međunarodna tijela rade na pronalaženju riješenja koje balansiraju potrebu za borbom protiv terorizma i kriminala sa pravima pojedinaca širom sveta da njihove komunikacije ne presretnu od strane neovlaštenih strana.

 

ZAKLJUČAK

Ciljanje srpskih novinara sa špijunskim softverom NSO Group Pegasus samo je jedan primjer u širem narativu o tome kako je napredni komercijalni špijunski softver postao instrument ugnjetavanja onih koji se usuđuju da se bore protiv kriminala i korupcije u društvu. Upotreba ovakvih proizvoda od strane vlada i privatnih kompanija podjednako postavlja fundamentalna pitanja o prirodi demokratije, slobode govora i ljudskih prava. Postaje jasno da je NSO Group poslovni model suštinski pogrešan. Prodajom svojih proizvoda sumnjivim klijentima, pogotovo u zemljama gdje se građani bore sa stanjem ljudskih prava, stvorili su situaciju da novinari poput onih u Srbiji budu na meti neselektivno. Ovo je dovelo do kulture straha među istraživačkim novinarima koji sada žive pod stalnom prijetnjom nadzora i zastrašivanja.

Ovaj incident naglašava potrebu za većom odgovornošću među vladama i privatnim kompanijama koje prodaju napredne komercijalne špijunske proizvode. Nedostatak regulative oko ovih tehnologija znači da oni na vlasti mogu nekažnjeno da ih koriste protiv svojih kritičara. Ovo je stvorilo situaciju u kojoj su novinari primorani da žive u uslovima opsade, neprestano gledajući preko ramena da i sami ne postanu mete. Ciljanje srpskih istraživačkih novinara takođe naglašava važnost solidarnosti među akterima civilnog društva koji se suočavaju sa sličnim prijetnjama od strane vlada i privatnih kompanija. Kako je Amnesty International bezbjednosna laboratorija potvrdila da su ovi novinari zaista bili meta špijunskog softvera Pegasus, postalo je jasno da ovaj incident nije izolovan, već dio šireg obrasca nadzora nad novinarima i aktivistima u Srbiji.

Ovaj napad na istraživačke novinare sa Pegasus špijunskim softverom služi kao poziv na buđenje za sve one koji cijene demokratiju, slobodu govora i ljudska prava. Ističe potrebu za udruživanjem u solidarnosti protiv ove prijetnje od strane vlada i privatnih kompanija podjednako, kako bi se zahtijevala veća odgovornost oko ovih tehnologija koje su postale instrumenti zloupotrebe. Čineći to, moguće je stvoriti svijet u kome istraživački novinari nisu primorani da žive u uslovima opsade, već da napreduju kao šampioni istine i transparentnosti.

 

ZAŠTITA

Evo nekoliko preporuka za pojedince i organizacije kako bi se mogli zaštiti od špijunskog softvera Pegasus:

1. Prilikom prijema poruke, elektronske pošte ili poziva sa nepoznatih brojeva ili izvora, primjenjivati izuzetan oprez, posebno ako je potrebno kliknuti na veze ili preuzimati prilog. Čak i ako je veza legitimna, ona i dalje može da sadrži zlonamjerni kôd koji može da ugrozi uređaj i instalira Pegasus špijunski softver. Uvijek provjeriti autentičnost pošiljaoca pre nego što se stupi u interakciju sa njihovim sadržajem;
2. Preuzimati aplikacije samo iz zvaničnih prodavnica aplikacija kao što su Google Play prodavnica i Apple App. Ove platforme imaju snažne bezbjednosne mjere koje značajno smanjuju šanse da korisnici preuzmu zlonamjerni softver prerušen u legitimne aplikacije. Međutim, bitno je zapamtiti da nijedan sistem nije siguran; čak i zvanične prodavnice aplikacija mogu povremeno propustiti zlonamjerni softver. Pored toga, uvijek primjenjivati oprez sa prodavnicama aplikacija trećih strana ili nezvaničnim vezama za preuzimanje,
3. Koristiti aplikacije za komunikaciju koje podržavaju šifrovanje od kraja do kraja (eng. end-to-end encryption – E2EE) kao što su Signal, WhatsApp (sa omogućenom autentifikacijom u dva koraka) ili Telegram da bi se smanjio rizik od presretanja od strane trećih lica. Ove aplikacije imaju snažne bezbjednosne funkcije koje zlonamjernim akterima otežavaju presretanje i iskorišćavanje komunikacija. Izbjegavati korišćenje javnih Wi-Fi mreža kada su tema komunikacije osjetljive informacije;
4. Redovno ažurirajte operativni sistem i softverske aplikacije na uređaju da bi se osiguralo posjedovanje najnovijih bezbjednosnih ispravki. Ovo će pomoći u sprečavanju da zlonamjerni akteri iskoriste ranjivosti koje im mogu omogućiti instaliranje Pegasus špijunskog softvera na uređaj. Omogućiti automatska ažuriranja kad god je to moguće;
5. Koristiti jake lozinke za sve naloge, uključujući društvene mreže, elektronsku poštu i bankarske aplikacije. Razmisliti o korišćenju menadžera lozinki za generisanje jedinstvenih, složenih lozinki koje je teško pogoditi ili razbiti. Pored toga, omogućite autentifikaciju u dva koraka (eng. two-factor authentication – 2FA) gdje god je dostupna da bi se dodao još jedan sloj zaštite od neovlaštenog pristupa;
6. Instalirati renomirani antivirusni softver uređaj i uvjeriti se da ima napredne mogućnosti zaštite od prijetnji. Ovo će pomoći u otkrivanju i sprečavanju infekcija zlonamjernim softverom koje zlonamjerni akteri mogu koristiti za instaliranje špijunskog softvera Pegasus. Redovno ažurirati softver kako bi se ostalo ispred novih prijetnji;
7. Redovno pregledajte dozvole za aplikacije, posebno za aplikacije sa pristupom osjetljivim podacima kao što su usluge lokacije ili funkcije kamere. Primjenjivati oprez u pogledu davanja prevelikih dozvola aplikacijama trećih strana koje zlonamjerni akteri mogu koristiti za instaliranje Pegasus špijunskog softvera na uređaj;
8. Koristiti virtuelnu privatnu mrežu (eng. virtual private network – VPN) prilikom pristupa javnim Wi-Fi mrežama ili osjetljivim informacijama na mreži. Ovo će šifrovati internet saobraćaj, što otežava zlonamjernim akterima da presretnu i iskoriste komunikaciju. Razmisliti o korišćenju bezbjednog rutera kod kuće sa ugrađenim bezbjednosnim funkcijama kao što je WPA3 šifrovanje;
9. Redovno pravite rezervne kopije važnih podataka na spoljnom disku ili usluzi skladištenja u oblaku koja nije povezana sa uređajem koji se štiti (npr. Google Drive, Dropbox). Ovo će osigurati da osjetljive informacije ostanu sačuvane čak i ako uređaj bude kompromitovan od strane Pegasus špijunskog softvera;
10. Potrebno je biti informisan o novim prijetnjama po sajber bezbjednost, kao što je špijunski softver Pegasus, preko uglednih izvora kao što su izvještaji kompanija koje se bave sajber bezbjednošću ili blogovi fokusirani na bezbjednost. Podijeliti stečeno znanje sa kolegama, prijateljima i članovima porodice kako bi se promovisala kultura digitalne odgovornosti unutar društvenog kruga;
11. Ako postoji sumnja da je uređaj kompromitovao Pegasus špijunski softver ili bilo koji drugi zlonamjerni softver, odmah prijavite incident lokalnim vlastima (npr. policiji), relevantnim agencijama za sajber bezbjednost kao što je SRB-CERT u Srbiji ili nezavisnim međunarodnim laboratorijama. Preduzimati korake za zaštitu podataka i promijeniti lozinke za sve osjetljive naloge;
12. Razmisliti o korišćenju telefona koji ima ugrađene bezbjednosne funkcije posebno dizajnirane da spriječe infekcije špijunskim softverom. Ovi uređaji mogu biti ključna linija odbrane od špijunskog softvera, jer naglašavaju privatnost sa funkcijama kao što su šifrovana komunikacija, redovna bezbjednosna ažuriranja ili ugrađena zaštita od zlonamjernog softvera, čime nude značajne prednosti u zaštiti svoji korisnika;

Praćenjem ovih preporuka i informisanjem o novim prijetnjama u sajber bezbjednosti, pojedinci mogu značajno da smanje rizik da postanu žrtve špijunskog softvera kompanije NSO Group na svojim pametnim telefonima.