GhostFrame ESXi zlonamjerni alat

GhostFrame, alat namijenjen korištenju nakon upada u sistem i povezan sa grupom zlonamjernih aktera TAG-218, omogućava zlonamjernim akterima da preuzmu kontrolu nad serverima VMware ESXi i izvrše preuzimanje pristupnih podataka za sisteme Windows, bez potrebe za iskorištavanjem bezbjednosnih propusta. Mehanizmi za zadržavanje pristupa obuhvataju izmjene skripti za pokretanje sistema i isključivanje zaštitnog zida, čime se ovom alatu omogućava da dugo ostane neotkriven na ugroženim sistemima.

GhostFrame

GhostFrame ESXi zlonamjerni alat; Source: Nano Banana 2

GHOSTFRAME

Dvostruki način rada alata GhostFrame za djelovanje nakon upada u sistem na platformi ESXi odvija se ispod nivoa operativnih sistema virtuelnih mašina. Ovaj alat se ugrađuje u samu strukturu sistema za upravljanje virtuelnim mašinama (eng. hypervisor), slično skrivenom zlonamjernom softveru smještenom u jezgru serverskog sistema (eng. rootkit). Na taj način svaki preuzeti server postaje polazna tačka za širenje napada na druge virtuelne mašine.

Izmjenama skripti za pokretanje sistema i isključivanjem zaštitnog zida, ovaj alat osigurava postojanost u sistemu, bez uobičajenog instaliranja zlonamjernog softvera. Umjesto toga, izvršava programski kôd neposredno iz memorije radi izbjegavanja otkrivanja. Na taj način zlonamjerni akteri mogu preuzimati pristupne podatke presretanjem saobraćaja tokom prijavljivanja na sisteme i analizom sadržaja memorije, pri čemu zaobilaze bezbjednosne alate instalirane unutar operativnih sistema virtuelnih mašina.

Ugrađeni alat VMkatz omogućava alatu GhostFrame da neposredno iz virtuelnih diskova preuzme povjerljive podatke iz sistema Windows, dok SOCKS5 posrednički server omogućava uspostavljanje tunelske veze i pristup unutrašnjoj mreži preko samog sistema za upravljanje virtuelnim mašinama.

Dok se organizacije koje koriste neažuriranu ESXi infrastrukturu suočavaju sa mogućnošću da ovaj alat neprimjetno prelazi s jedne virtuelne mašine na drugu, ostaje pitanje: na koji način će se postojeće mjere zaštite zastarjele informatičke infrastrukture prilagoditi prijetnjama koje djeluju izvan domašaja uobičajenih sistema za nadzor i zaštitu krajnjih uređaja?

 

Centralizovano kontrolno okruženje

Okruženje za upravljanje putem interneta predstavlja centralno mjesto za kontrolu alata GhostFrame, pri čemu zlonamjerni akteri mogu upravljati aktivnostima nakon upada u sistem na više servera ESXi iz jedne tačke.

Odjeljak “Builder” formira vmhostd-core, ELF umetak osmišljen za distribuciju na ugroženim sistemima za upravljanje virtuelnim mašinama, dok prikaz “Sessions” pruža uvid u stvarnom vremenu u povezane sisteme i njihove administratorske kontrole. Takva arhitektura centralizuje upravljanje virtuelnim mašinama, pri čemu zlonamjerni akteri mogu upravljati stanjima napajanja, snimcima stanja sistema i mrežnim podešavanjima bez direktnog pristupa gostujućim operativnim sistemima.

Oslanjanje ovog alata na jedinstveno okruženje smanjuje operativnu složenost za zlonamjerne aktere, čime se pojednostavljuju zadaci poput preuzimanja pristupnih podataka ili bočnog kretanja kroz međusobno povezane virtuelne mašine.

Udaljeno izvršavanje komandi omogućava učitavač komandnog okruženja u memoriji, ugrađen unutar vmhostd-core, koji izbjegava pisanje na disk radi izbjegavanja otkrivanja od strane alata za bezbjednost krajnjih uređaja. Ova tehnika osigurava da na serveru ne ostanu tragovi nakon izvršavanja, što otežava forenzičku analizu za branioce.

Dizajn zlonamjernog alata daje prednost prikrivenosti, pri čemu iskorištava sloj sistema za upravljanje virtuelnim mašinama u okruženju ESXi, u kojima uobičajenim rješenjima za nadzor unutar gostujućeg sistema nedostaje vidljivost. Kada dodjela memorije zakaže uslijed sistemskih ograničenja ili odbrambenih mjera, alat se prebacuje na rezervno obrnuto komandno okruženje, čime se održava operativnu neprekidnost čak i pod pritiskom bezbjednosnih kontrola.

Arhitektura alata GhostFrame isto tako obuhvata mehanizme za tuneliranje internog mrežnog saobraćaja kroz sistem za upravljanje virtuelnim mašinama, što zlonamjernim akterima omogućava da se kreću bočno unutar infrastrukture organizacije, a da pritom ne otkriju svoje prisustvo na spoljnim mrežama. Integracijom alata poput gfsox, SOCKS5 posrednika, zlonamjernim akterima omogućava se usmjeravanje komunikacije kroz ugrožene servere ESXi, pri čemu se prikriva njihovo porijeklo uz istovremeno izbjegavanje odbrana na perimetru.

Takva sposobnost naglašava na koji način alat GhostFrame pretvara jedan sistem za upravljanje virtuelnim mašinama u stratešku tačku oslonca za širu mrežnu infiltraciju, čime se zaobilazi potreba za dodatnom distribucijom zlonamjernog softvera unutar gostujućih virtuelnih mašina.

Dizajn alata naglašava postojanost na nivou servera, a ne unutar pojedinačnih virtuelnih mašina, čime se osigurava dugoročan pristup čak i nakon izolovanih ponovnih pokretanja sistema ili vraćanja njihovih podešavanja na početno stanje.

 

Postojanost kroz manipulaciju na sistemskom nivou

Dvostruki način djelovanja mehanizma postojanosti alata GhostFrame zasniva se na izmjeni kritičnih sistemskih datoteka kako bi se osigurao dugoročan pristup. Izmjenom datoteke /etc/rc.local.d/local.sh, skripte koju ESXi izvršava tokom pokretanja za administratorska prilagođavanja, zlonamjerni alat ugrađuje se u redoslijed pokretanja servera, čime se omogućava automatsko izvršavanje pri svakom ponovnom pokretanju.

Takva izmjena ne samo da pokreće izvršnu datoteku vmhostd-core u ELF formatu, već i uspostavlja neprekidni proces kojim se isključuju dvije ključne bezbjednosne funkcije: zaštitni zid sistema ESXi i opcija pokretanja VMkernel sistema execInstalledOnly. Kada je ova opcija uključena, dozvoljeno je izvršavanje isključivo digitalno potpisanih programskih datoteka. GhostFrame zaobilazi ovo ograničenje tako što svakih pet sekundi ponovo postavlja vrijednost ove opcije na 0, čime se omogućava pokretanje nepotpisanog zlonamjernog programskog kôda bez njegovog otkrivanja.

Mogućnosti udaljenog izvršavanja komandi pojačane su takvim obmanama, jer onemogućeni zaštitni zid uklanja barijere za spoljnu komunikaciju, dok execInstalledOnly stvara putanju za trajnu distribuciju kôda. Zlonamjerni alat dodatno osigurava da njegove izmjene prežive ponovna pokretanja pozivanjem skripte /sbin/auto-backup.sh, koju ESXi obično pokreće na svakih sat vremena radi čuvanja promjena u podešavanju, odmah nakon uređivanja datoteke local.sh. Time se izmijenjena skripta za pokretanje prisilno smiješta u trajno skladište kao dio datoteke state.tgz, čime se eliminiše oslanjanje na zakazane rezervne kopije i osigurava postojanost čak i ako administrator ručno vrati podešavanja zaštitnog zida.

Uprkos ovim mjerama, način na koji GhostFrame osigurava trajno prisustvo u sistemu i dalje se može otkriti praćenjem neuobičajenog ponašanja sistema. Ponovljeno onemogućavanje bezbjednosnih kontrola dovodi do stvaranja uočljivih obrazaca u sistemskim zapisima, poput čestih izmjena datoteke local.sh ili prisustva datoteke /opt/vmhostd-core uz procese koji se lažno predstavljaju kao vmware-hostd.

Dodatno, analiza mrežnog saobraćaja može otkriti gotovo istovremene TCP SYN nalete sa servera ESXi na više portova, što predstavlja potpis povezan sa pokušajima višestrukog povezivanja alata GhostFrame. Takvi znaci pružaju braniocima korisne tragove za praćenje i neutralizaciju zlonamjernog alata prije uspostavljanja dubljeg pristupa.

Oslanjanje alata na izvršavanje u memoriji dodatno otežava forenzičku analizu, ali isto tako uvodi rizike. Ako dodjela memorije zakaže tokom distribucije sadržaja, alat GhostFrame se prebacuje na pokretanje obrnutog komandnog okruženja /bin/sh, što je uobičajena metoda koja može aktivirati sisteme za otkrivanje starijih generacija.

Ovaj rezervni mehanizam naglašava ravnotežu između prikrivenosti i pouzdanosti u dizajnu alata GhostFrame, čime se osigurava operativna neprekidnost čak i u nepovoljnim uslovima, pri čemu ostavlja tragove koje bi branioci koji prate takve obrasce mogli iskoristiti.

 

Dvostruki pristup komunikaciji

Zlonamjerni alat pokreće istovremene pokušaje TCP povezivanja na šest unaprijed određenih portova: 53, 2222, 3389, 4444, 8443 i 9443, ka jednoj spoljnoj IP adresi. Takva strategija na više portova osigurava brzo uspostavljanje kanala za komandovanje i kontrolu, pri čemu se iskorištava prvo uspješno povezivanje, dok se ostala odbacuju.

Dizajn alata GhostFrame uvodi promjenjive intervale ponovnih pokušaja nakon početnih neuspjeha, čime se odgađaju naredni pokušaji za nasumične periode između pet i dvanaest sekundi. Takva nepredvidivost otežava napore prepoznavanja za sigurnosne timove koji analiziraju obrasce mrežnog saobraćaja.

Dok se uobičajene metode za komandovanje i kontrolu oslanjaju na stabilne krajnje tačke ili predvidljive intervale, pristup ovog sistema stvara uočljivu nepravilnost kroz gotovo istovremene TCP SYN nalete sa servera ESXi na više portova. Alati za nadzor mreže mogu označiti ove nalete kao tipične za aktivnost alata GhostFrame, čak i ako se ciljna IP adresa vremenom mijenja.

Ova tehnika odražava šire težnje u izbjegavanju otkrivanja zlonamjernog softvera, ali donosi i određene znakove ponašanja povezane sa radnjama koje se odvijaju na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama. Takvo ponašanje stvara uočljiv potpis koji opstaje uprkos rotaciji infrastrukture za komandovanje i kontrolu.

Bezbjednosni timovi koji analiziraju okruženja ESXi trebali bi dati prednost upozorenjima za obrasce saobraćaja koji obuhvataju brza, istovremena povezivanja na tim određenim portovima. Korištenje promjenjivih intervala dodaje dodatni sloj prikrivanja, ali dosljedan odabir portova i vremenski raspored naleta ostaju podložni iskorištavanju od strane naprednih sistema za otkrivanje usmjerenih na nepravilnosti na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama.

Obrazac SYN poplave posebno je značajan jer se jasno razlikuje od stvarnog saobraćaja za upravljanje sistemom ESXi, koji obično izbjegava takvo agresivno ispitivanje na više portova. Ovakvo odstupanje pruža jasnu priliku alatima za analizu ponašanja da razlikuju normalne operacije od aktivnosti alata GhostFrame za komandovanje i kontrolu, bez isključivog oslanjanja na baze podataka o reputaciji IP adresa ili otkrivanje zasnovano na potpisima.

 

Dvoslojni mehanizmi za pristup

Udaljeno izvršavanje komandi kroz spajanje alata VMkatz sa GhostFrame omogućava zlonamjernim akterima da direktno preuzmu pristupne podatke sistema Windows iz snimaka stanja sistema u memoriji ili slika virtuelnih diskova, bez distribucije zlonamjernog softvera unutar gostujućih sistema.

Takva metoda zaobilazi tradicionalne mehanizme za otkrivanje na krajnjim tačkama, pri čemu djeluje isključivo na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama, u kojima alatima za bezbjednost unutar gostujućeg sistema nedostaje mogućnost nadzora aktivnosti. Alat podržava rekurzivna skeniranja skladišta podataka, pri čemu cilja NTLM kriptografske sažetke (eng. hashes), Kerberos tikete i SAM/LSA tajne sačuvane u memoriji virtuelne mašine ili datotekama na disku.

Sposobnost alata GhostFrame da eksterno pristupi tim podacima znači da, čak i ako je kontroler domena zaštićen šifrovanjem ili agentima softvera za otkrivanje i odgovor na prijetnje (eng. endpoint detection and response – EDR), njegovi pristupni podaci ostaju ranjivi sve dok je sloj sistema za upravljanje virtuelnim mašinama ugrožen.

Zlonamjerni akteri mogu upravljati podešavanjima usluga sistema ESXi putem komponente sdkmon, pri čemu presreću saobraćaj za provjeru prava pristupa za buduća prijavljivanja na sam server. Takvo presretanje hvata korisnička imena i lozinke administratora koji nesvjesno dostavljaju važeće pristupne podatke tokom pristupa nivou upravljanja.

Za razliku od uobičajenog ciljanog pecanja ili krađe pristupnih podataka zasnovane na zlonamjernom softveru, ova metoda ne zahtijeva učešće korisnika ili izvršavanje sadržaja unutar virtuelnih mašina. Presretnuti podaci se zatim proslijeđuju kroz panel za operatere alata GhostFrame, čime se zlonamjernim akterima omogućava da ponovo iskoriste te pristupne podatke za bočno kretanje kroz mrežu, bez pokretanja upozorenja u sistemima za nadzor na nivou gostujućeg sistema.

Kada zlonamjerni akteri pokrenu analizu snimka stanja sistema u memoriji putem alata GhostFrame, dobijaju pristup sveobuhvatnom pregledu stanja izvršavanja virtuelne mašine, što obuhvata nešifrovane pristupne podatke sačuvane u datotekama WDigest ili NTDS.dit. Povezivanje alata sa VMkatz omogućava takvo preuzimanje čak i iz virtuelnih mašina sa snimljenim stanjem sistema koje nisu aktivno pokrenute, čime se osigurava postojanost kroz ponovna pokretanja i snimke stanja sistema. Na taj način zlonamjerni akteri mogu neprimjetno da dešifruju čitave virtuelne diskove, a da pritom ne mijenjaju operativne sisteme virtuelnih mašina niti izazovu upozorenja softvera za otkrivanje i odgovor na prijetnje (EDR) unutar same virtuelne mašine.

Uprkos odsustvu uobičajene distribucije zlonamjernog softvera unutar gostujućih sistema, pristup alata GhostFrame na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama osigurava da krađa pristupnih podataka ostane neotkrivena od strane bezbjednosnih alata unutar gostujućeg sistema. Kombinacijom presretanja pristupnih podataka za prijavu na ESXi od strane sdkmon sa preuzimanjem iz tragova memorije i diska od strane VMkatz, zlonamjerni akteri mogu sastaviti kompletan set pristupnih podataka domena sistema Windows, bez potrebe za postojanošću ili izvršavanjem zasnovanim na gostujućem sistemu.

Takav dvoslojni pristup pretvara alat GhostFrame u prikrivenu platformu za dugoročan pristup mrežama organizacije, u kojoj se ukradeni pristupni podaci neprimjetno preuzimaju kroz sistem za upravljanje virtuelnim mašinama, a ne kroz ugrožene krajnje tačke.

 

ZAKLJUČAK

Pojava alata GhostFrame naglašava sistemski zaokret u taktikama zlonamjernih aktera ka slojevima infrastrukture koji su se ranije smatrali bezbjednim.

Djelovanjem na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama, ovaj alat u potpunosti zaobilazi tradicionalne mehanizme za otkrivanje na krajnjim tačkama, čime se stvara slijepa tačka za bezbjednosne alate usmjerene na aktivnost gostujućeg operativnog sistema. Takav pristup ne samo da izbjegava uobičajene odbrane, već i uspostavlja tačku oslonca postojanosti koja može obuhvatiti cijela virtuelizovana okruženja, bez potrebe za pojedinačnim ugrožavanjem svake virtuelne mašine.

Takve sposobnosti ponovo određuju površinu napada, čime se bezbjednosni timovi prisiljavaju da preispitaju na koji način nadziru i štite servere sistema za upravljanje virtuelnim mašinama. Spajanje mehanizama za krađu pristupnih podataka i na sloju ESXi i unutar gostujućih sistema ističe dvostruku strategiju koja ubrzano pojačava privilegije pristupa.

Ova metoda se jasno razlikuje od ranijih prijetnji koje su se oslanjale na iskorištavanje ranjivosti u pojedinačnim komponentama, pri čemu se umjesto toga iskorištava postojeći administratorski pristup za široko kretanje kroz infrastrukturu.

Dizajn alata GhostFrame isto tako uvodi izazove za utvrđivanje odgovornosti i razmjenu obavještajnih podataka o prijetnjama. Njegova modularna arhitektura i ponovna upotreba elemenata infrastrukture, poput servera za komandovanje i kontrolu ili alata za posredovanje, otežavaju napore u praćenju njegovog porijekla ili njegovom nedvosmislenom povezivanju sa određenim grupama zlonamjernih aktera. Takva dvosmislenost mogla bi olakšati širu upotrebu od strane finansijski motivisanih aktera, koji žele iskoristiti sličan pristup na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama, bez direktne povezanosti sa poznatim zlonamjernim klasterima.

Oslanjanje alata na izvršavanje u memoriji i postojanost kroz skripte za pokretanje dodatno otežava otkrivanje, jer ove tehnike izbjegavaju ostavljanje uobičajenih forenzičkih tragova. Branioci sada moraju dati prednost analizi ponašanja servera ESXi, pri čemu se usmjeravaju na nepravilnosti poput neočekivane aktivnosti na mrežnim portovima ili neovlaštenih izmjena kritičnih sistemskih datoteka.

Ovakav zaokret zahtijeva ponovnu procjenu na koji način bezbjednosni timovi usmjeravaju resurse ka nadzoru određenom za sistem za upravljanje virtuelnim mašinama u poređenju sa zaštitom zasnovanom na gostujućem sistemu. Kao što alat GhostFrame pokazuje, sloj virtuelizacije više nije sporedna misao u lancima napada, već strateška meta za širenje kontrole i preuzimanje podataka.

 

PREPORUKE

Pojava alata poput GhostFrame istakla je kritične ranjivosti u okruženjima sistema ESXi, pri čemu se zlonamjernim akterima omogućava da zaobiđu sisteme za otkrivanje na krajnjim uređajima i održe postojan pristup kroz upravljanje na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama. Preporuke u nastavku imaju za cilj ublažavanje rizika i unapređenje ukupne otpornosti:

  1. Uspostaviti stroge kontrole pristupa za domaćine sistema ESXi, pri čemu se administratorske privilegije ograničavaju isključivo na ovlašćene sisteme. Time se smanjuje mogućnost instaliranja alata GhostFrame, jer njegovo djelovanje zahtijeva prethodno stečen pristup s najvišim administratorskim ovlašćenjima (eng. root), što mu omogućava pokretanje zlonamjernog softvera i isključivanje bezbjednosnih funkcija.
  2. Sprovoditi neprekidno praćenje domaćina sistema ESXi radi otkrivanja neovlaštenih izmjena kritičnih datoteka poput /etc/rc.local.d/local.sh ili prisustva procesa poput vmhostd. Ovi znaci označavaju mehanizme održavanja postojanosti zlonamjernog alata GhostFrame, koji izbjegavaju tradicionalne metode otkrivanja pri čemu se ugrađuju u skripte za pokretanje sistema.
  3. Primijeniti alate za analizu mrežnog saobraćaja radi otkrivanja neobičnih obrazaca povezivanja vezanih za zlonamjerni alat GhostFrame, što obuhvata istovremene pokušaje povezivanja putem portova 53, 2222, 3389 i drugih. Nepravilnosti u ponašanju, umjesto oslanjanja na određene IP adrese ili kriptografske sažetke, pružaju robusnije otkrivanje protiv ponovne upotrebe infrastrukture za komandovanje i kontrolu koja se razvija.
  4. Uspostaviti upozorenja u stvarnom vremenu za promjene u podešavanjima zaštitnog zida sistema ESXi ili onemogućavanje bezbjednosnih funkcija poput setexecInstalledOnly. Zlonamjerni alat GhostFrame često onemogućava ove zaštite radi održavanja postojanosti, čime se takve izmjene čine ključnim ranim znakom upozorenja o ugrožavanju.
  5. Unaprijediti mogućnosti bilježenja i provjere na domaćinima sistema ESXi radi praćenja pokušaja neovlaštenog pristupa, posebno onih koji obuhvataju sesije VNC releja ili tuneliranje kroz alate poput gfsox. Ove aktivnosti ukazuju na bočno kretanje kroz mrežu koje omogućava zlonamjerni softver GhostFrame u unutrašnje sisteme.
  6. Koristiti izvore obavještajnih podataka o prijetnjama iz više izvora radi prepoznavanja i blokiranja poznatih servera za komandovanje i kontrolu povezanih sa zlonamjernim softverom GhostFrame, poput IP adrese 45[.]158[.]196[.]141. Time se pomaže u sprječavanju bočnog kretanja unutar okruženja izloženih napadu.
  7. Zahtijevati provjeru identiteta u više koraka (MFA) za sav administratorski pristup domaćinima sistema ESXi, čime se smanjuje rizik od početnog ugrožavanja putem ranjivosti poput CVE-2026-0257, ili ranjivosti u OpenSLP protokolu koje dovode do prekoračenja memorijskog prostora na gomili (eng. heap overflow) i mogu omogućiti instaliranje alata GhostFrame.
  8. Razviti prilagođene skripte za periodično skeniranje neočekivanih binarnih datoteka poput vmhostd-core u direktoriju /opt/, koje su centralne za strategiju održavanja postojanosti i izvršavanja zlonamjernog softvera GhostFrame na domaćinima sistema ESXi. Rano otkrivanje ovih datoteka može zaustaviti dalje iskorištavanje.
  9. Sprovoditi redovne cikluse ažuriranja za okruženja sistema VMware ESXi, čime se osigurava da se poznate ranjivosti poput CVE-2026-0257 ili CVE-2023-27532 pravovremeno riješe. Neažurirani sistemi ostaju glavne mete operatora zlonamjernog softvera GhostFrame koji nastoje iskoristiti slaba podešavanja.
  10. Uvesti obavezu korištenja bezbjednosnih kontrola sa hardverskom podrškom poput UEFI bezbjednog pokretanja i TPM 2.0 na domaćinima sistema ESXi, čime se podiže prepreka za zlonamjerne aktere u namjeri da onemoguće kritične zaštite na koje se zlonamjerni softver GhostFrame oslanja tokom faze ugradnje.
  11. Smanjiti izloženost okruženja za upravljanje usmjeravanjem pristupa isključivo na namjenske administrativne mreže ili posredne domaćine. Time se sprječava da zlonamjerni akteri iskoriste sposobnost zlonamjernog softvera GhostFrame za bočno kretanje kroz tuneliranje na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama i SOCKS5 posrednika poput gfsox.
  12. Ojačati vidljivost u okruženjima sistema ESXi primjenom alata koji prate presretanje pristupnih podataka putem komponenti poput sdkmon ili VMkatz, koje preuzimaju pristupne podatke sistema Windows bez zahtijevanja ugrožavanja gostujućeg operativnog sistema. Proaktivno otkrivanje ovih aktivnosti može spriječiti preuzimanje podataka.
  13. Izraditi politike za reviziju i smanjenje korištenja obrnutih komandnih okruženja /bin/sh na domaćinima sistema ESXi, što je rezervni metod koji zlonamjerni softver GhostFrame primjenjuje kada izvršavanje u memoriji zakaže. Time se smanjuje sposobnost zlonamjernog aktera da održi pristup ukoliko je dodjela memorije ograničena.
  14. Sprovoditi redovne vježbe timova za simulaciju napada usmjerene na slojeve virtuelizacije radi prepoznavanja nedostataka u odbrani od alata poput zlonamjernog softvera GhostFrame, što osigurava da prijetnje na nivou sistema za upravljanje virtuelnim mašinama ne budu zanemarene u širim strategijama bezbjednosti.

Rješavanjem i tehničkih i proceduralnih ranjivosti, organizacije mogu značajno smanjiti rizik od iskorištavanja od strane zlonamjernog alata GhostFrame, uz istovremeno održavanje operativne dosljednosti kroz svoju infrastrukturu sistema ESXi.

You may also like...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.