{"id":4680,"date":"2023-04-15T13:10:00","date_gmt":"2023-04-15T12:10:00","guid":{"rendered":"https:\/\/sajberinfo.com\/?p=4680"},"modified":"2023-04-15T13:10:00","modified_gmt":"2023-04-15T12:10:00","slug":"razbijanje-sajber-mitova-1-23","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/2023\/04\/15\/razbijanje-sajber-mitova-1-23\/","title":{"rendered":"Razbijanje Sajber Mitova #1\/23"},"content":{"rendered":"

Razbijanje sajber mitova se bavi problemom sajber bezbjednosti koju mu\u010de zastareli mitovi i zablude. Neki od njih su mo\u017eda bili ta\u010dni u pro\u0161losti, neki su jo\u0161 uvijek. Kiberneti\u010dki prostor je evoluirao i postao mnogo opasnije mjesto posljednjih godina i zbog toga je potrebno zanati \u0161ta je istina. Evo pet vjerovanja kod kojih treba rije\u0161iti misteriju da li su ta\u010dna i pogre\u0161na:<\/span><\/p>\n

\"Razbijanje_Sajber_Mitova\"

Razbijanje Sajber Mitova #1\/23; Dizajn: Sa\u0161a \u0110uri\u0107<\/em><\/p><\/div>\n

Automatizacije je rje\u0161enje za sajber bezbjednost: Pogre\u0161no!<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Neki smatraju da \u0107e automatizacijom sajber bezbjednosti<\/a> do\u0107i do paljenja crvene lampice prilikom sajber napada. To danas nije slu\u010daj, jer su napada\u010di nau\u010dili nove tehnike i na\u010dine iskori\u0161tavanja ranjivosti organizacija. Automatizacija ne mo\u017ee zamijeniti nedostatak vje\u0161tine ili sredstava, ali mo\u017ee pomo\u0107i bezbjednosnom timu \u2013 kao na primjer kori\u0161tenje vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Posve\u0107en bezbjednosni tim je potreban da se bori sa prijetnjama tamo gdje automatizacija ne mo\u017ee. Sa druge strane, strate\u0161ka upotreba bezbjednosnih alata, uskla\u0111enost sistema, revizija i procjena rizika mogu uveliko doprinijeti automatizaciji procesa.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ako radi, ne diraj (ili mijenjaj): Pogre\u0161no!<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

\u010cuvena izreka: \u201cako radi, ne diraj\u201d je prili\u010dno popularna, ali nije je ba\u0161 mudro po\u0161tovati kada je u pitaju softver ili hardver. \u010cinjenica je da korisnici koji ne uspiju pravovremeno da a\u017euriraju svoj softver ili hardver kada za to do\u0111e vrijeme izla\u017eu svoje informati\u010dko okru\u017eenje bezbjednosnim ranjivostima, gre\u0161kama, problemima sa kompatibilno\u0161\u0107u i drugim problemima. Razlozi koji na koje bi korisnici trebalo da obrate pa\u017enju u korist a\u017euriranju su to \u0161to nove verzije softvera i hardvera obi\u010dno rade stabilnije i manje su sklone padovima i gre\u0161kama. Jo\u0161 vi\u0161e, nova a\u017euriranja \u010desto donose bezbjednosne ispravke, koje \u0161titi korisnike od napada, kao i nove funkcije i pobolj\u0161anja koja mogu olak\u0161ati kori\u0161tenje softvera i hardvera.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ra\u010dunari su sigurniji od pametnih telefona: Pogre\u0161no!<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Nije neuobi\u010dajeno \u010duti da su desktop ra\u010dunari ili laptop ra\u010dunari sigurniji od pametnih telefona, pa ne \u010dudi da je ova zabluda rasprostranjena i me\u0111u osobama koje rade na podru\u010dju informacionih tehnologija. Posmatrano su\u0161tinski, pametni telefoni su bezbjedniji od ra\u010dunara, jer su napravljeni nakon \u0161to je Internet postao \u0161iroko dostupan korisnicima. Uzimaju\u0107i primjer operativnog sistema Windows<\/em> koji je objavljen 1985. godine, mnogo prije pojave pametnih telefona na tr\u017ei\u0161tu, koji danas pokre\u0107e ogromnu ve\u0107inu ra\u010dunara, vidljivo je da od po\u010detka ima odre\u0111ene sigurnosne propuste od kojih pati i danas. Android<\/em> i iOS<\/em> operativni sistemi su nastali u savremenijem okru\u017enu, gdje su od po\u010detka morali zadovoljiti odre\u0111ene kriterijume bezbjednosti i nisu se morali da se prilago\u0111avaju svoju filozofiju funkcionisanja novim tehnolo\u0161kim izazovima kao sistemi razvijeni za desktop i laptop ra\u010dunare koji su nastali mnogo ranije.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Aplikacije iz Google Play<\/em> i App Store<\/em> prodavnica su sigurne: Pogre\u0161no!<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Sve dok korisnici preuzimaju aplikacije iz certifikovanih prodavnica kao \u0161to su Google<\/em> Play<\/em> i App<\/em> Store,<\/em> trebalo bi da budu bezbjedni jer su aplikacije koje se nalaze tamo pa\u017eljivo provjerene. Tako bi trebalo u teorijiji da funkcioni\u0161e ali je u praksi malo druga\u010dije. Milioni aplikacija su dostupni u obje prodavnice, a stotine \u2014 ako ne i hiljade \u2014 se dodaju svakog dana. Da li je realno o\u010dekivati da sve one budu bezbjedne? Zlonamjerne aplikacije redovno prolaze kroz pukotine u bezbjednosnim provjerama i zavr\u0161avaju u velikim prodavnicama, uklju\u010duju\u0107i App<\/em> Store<\/em>, iako Apple ima mnogo stro\u017eiju politiku od drugih prodavnica. Preuzimanje zlonamjerne aplikacije mo\u017ee izazvati razne vrste komplikacija, od dosadnih iska\u010duc\u0301ih prozora i reklama, do ozbiljnijih problema poput kra\u0111e podataka, identiteta ili neovla\u0161tenih bankovnih transakcija. \u010cak i neke aplikacije koje su tehni\u010dki bezbjedne i ne sadr\u017ee zlonamjerni softver, kr\u0161e bezbjednosna pravila kada je u pitanju prac\u0301enje i privatnost korisnika. U ovim slu\u010dajevima, aplikacije kr\u0161e privatnost korisnika na razli\u010dite na\u010dine, prikupljaju i preprodaju podatke, tra\u017ee nepotrebne dozvole i imaju veze sa autokratskim vladama. Ipak, ni\u0161ta od ovoga nije razlog za preuzimanje aplikacija iz prodavnica trec\u0301ih strana. Google<\/em> Play<\/em> i App<\/em> Store<\/em> su i dalje mnogo bezbjedniji od prodavnica tre\u0107ih strana, ali su daleko od savr\u0161enih.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Te\u0161ko je na\u0107i aplikacije za Linux<\/em> operativni sistem: Pogre\u0161no!<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Korisnici Windows operativnog sistema u\u017eivaju u izvornoj podr\u0161ci za vrhunske aplikacije kao \u0161to su Adobe<\/em> Photoshop<\/em>, Microsoft<\/em> Office<\/em> i sli\u010dno. Sa druge strane, obi\u010dno kompanije koje proizvode ove softvere ne nude softversku podr\u0161ku za Linux<\/em> operativni sistem i njegove razli\u010dite distribucije. Ovo \u010desto navodi korisnike da razmi\u0161ljaju kako na Linux<\/em> operativnom sistemu nema aplikacija koje bi mogle zadovoljiti njihove potrebe, \u0161to je potpuno neta\u010dno. Linux<\/em> operativni sistem ima jednako, ako ne i vi\u0161e aplikacija nego Windows<\/em> operativni sistem. Mo\u017eda te aplikacije nisu toliko presti\u017ene ili poznate javnosti, ali postavljene zadatke obavljaju kao i njihovi dvojnici na Windows operativnom sistemu. Tako, Linux<\/em> ima GIMP<\/em> kao alternativu za Adobe<\/em> Photoshop<\/em>, a LibreOffice<\/em> paket je odli\u010dna zamjena za Microsoft<\/em> Office<\/em>. I za sve ostale aplikacije koje rade na Windows<\/em> operativnom sistemu, a nemaju podr\u0161ku za Linux<\/em>, korisnici mogu na\u0107i alternativne aplikacije koje rade jednako dobro, a uz to su i besplatne.<\/span><\/p>\n\n\n\n
\n

\"Cyber<\/a>

Razbijanje Sajber Mitova #3\/22<\/em><\/p><\/div><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razbijanje sajber mitova se bavi problemom sajber bezbjednosti koju mu\u010de zastareli mitovi i zablude. Neki od njih su mo\u017eda bili ta\u010dni u pro\u0161losti, neki su jo\u0161 uvijek. Kiberneti\u010dki prostor je evoluirao i postao mnogo...<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":4684,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[164],"class_list":["post-4680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronike","tag-mitovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4680"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4680\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}