{"id":4351,"date":"2023-02-19T17:56:40","date_gmt":"2023-02-19T16:56:40","guid":{"rendered":"https:\/\/sajberinfo.com\/?p=4351"},"modified":"2024-02-10T15:10:33","modified_gmt":"2024-02-10T14:10:33","slug":"drustveni-mediji-uticaj-epizoda-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/2023\/02\/19\/drustveni-mediji-uticaj-epizoda-4\/","title":{"rendered":"Dru\u0161tveni mediji: Uticaj (Epizoda 4)"},"content":{"rendered":"

Kada se posmatra uticaj dru\u0161tvenih medija kroz promjene u ljudskom dru\u0161tvu, kao i kroz promjene u tehnologijama informisanja i komunikacija, mo\u017ee se zaklju\u010diti da dru\u0161tveni mediji imaju zna\u010dajnu ulogu u dana\u0161njoj transformaciji i oblikovanju svijeta kakav poznajemo.<\/span><\/p>\n

\"Dru\u0161tveni

Dru\u0161tveni mediji – Uticaj; Dizajn: Sa\u0161a \u0110uri\u0107<\/em><\/p><\/div>\n\n

UTICAJ<\/strong>
\n<\/span><\/h2>\n

Uzimaju\u0107i u obzir oblikovanje i transformaciju koju dru\u0161tveni mediji izazivaju kroz njihovu redovnu upotrebu u\u00a0 svakodnevnom \u017eivotu, postavlja se pitanje kakve posljedice njihovo kori\u0161tenje mo\u017ee imati na dana\u0161nje ljudsko dru\u0161tvo i budu\u0107e generacije. Za ne\u0161to manje od deset godina, dru\u0161tveni mediji od izvora zabave postaju potpuno integrisani dio svakog aspekta savremenog \u017eivota. Oni su veoma brzo postali dio politike, poslovnog okru\u017eenja, privatnog \u017eivota, prodiru\u0107i u svaku poru \u017eivota. Dru\u0161tveni mediji svakodnevno mijenjaju svoje modele pona\u0161anja, tako da najpoznatiji dru\u0161tveni mediji postaju i platforme za ogla\u0161avanje isto toliko koliko su i dru\u0161tvene platforme, razvijaju\u0107i se munjevito zbog \u010dega je veoma te\u0161ko predvidjeti njihovu dalju evoluciju.<\/span><\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dke studije, koje se bave uticajem dru\u0161tvenih medija na ljudsko dru\u0161tvo, <\/span>pokazuju da \u0107e korisnici najvjerovatnije da objave ili podjele ni\u010diju objavu ako je to ne\u0161to \u0161to izaziva \u0161ok, bijes ili strah, nego bilo \u0161ta drugo na dru\u0161tvenim medijima. Ovo zna\u010di da razli\u010diti korisnici i organizacije mogu na ovaj na\u010din izazvati reakcije kod korisnika dru\u0161tvenih medija, ako \u0107e zbog toga imati koristi. Da bi bolje razumjeli kako to funkcioni\u0161e, dolazimo do termina mamac za klikove (eng. clickbait<\/em>) koji se odnosi na sadr\u017eaj \u010diji je cilj da privu\u010de pa\u017enju korisnika i navede ga da konzumira odre\u0111eni sadr\u017eaj na Internetu. Koriste\u0107i ljudsku psihologiju, velika ve\u0107ina mamaca za klikove je namijenjena da izazove, \u0161ok, strah, ga\u0111enje ili bijes, kako bi korisnici reagovali na odre\u0111eni sadr\u017eaj na dru\u0161tvenim medijima. Realno gledaju\u0107i, kada ste koristili dru\u0161tvene mre\u017ee, a da niste nai\u0161li na fantasti\u010dne naslove koji iza kojih se krila sasvim obi\u010dna informacija?<\/span><\/p>\n

Sada se postavlja pitanje kako to sve uti\u010dne na korisnike dru\u0161tvenih medija, a u nastavku slijedi samo poku\u0161aj da se zagrebe povr\u0161ina uticaja dru\u0161tvenih medija na savremeni \u017eivot \u010dovjeka danas.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Me\u0111uljudski odnosi<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Kada se govori o dru\u0161tvenim medijima i me\u0111uljudskim odnosima, posebna briga na koju treba obratiti pa\u017enju je da vrijeme provedeno na dru\u0161tvenim medijima smanjuje vrijeme koje se provede licem u lice. To je fenomen poznat kao dru\u0161tveno raseljavanje (eng. social displacement<\/em>). Ovaj fenomen je star vi\u0161e od 100 godina, star kao i prva upotreba telefona. On se odnosi na kurtolo\u0161ko vjerovanje da, bez obzira na tehnologiju koja se koristi, ona zamjenjuje vrijeme provedeno sa prijateljima i porodicom licem u lice, ali jo\u0161 uvijek nije nau\u010dno potvr\u0111eno.<\/span><\/p>\n

Kada se posmatraju dana\u0161nja djeca u tinejd\u017eerskom dobu, pojedina istra\u017eivanja pokazuju da oni kao grupa provode manje vremena u zajedni\u010dkim dru\u0161tvenim interakcijama \u2013 to se misli na odlaske na zabave, gledanje filmova, vo\u017enja bicikla ili automobila \u2013 u odnosu na generacije iz osamdesetih godina pro\u0161log vijeka. Me\u0111utim, ista ta istra\u017eivanja pokazuju da kada se oni posmatraju pojedina\u010dno, dru\u0161tveni mediji imaju pove\u0107an uticaj na li\u010dnu interakciju dana\u0161njih tinejd\u017eera. Tu je i podatak da tinejd\u017eeri koji su provodili vi\u0161e vremena na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a manje vremena su imali kontakte licem u lice, imali ja\u010di osje\u0107aj usamljenosti.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Mentalno zdravlje<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Mentalno zdravlje se defini\u0161e kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nose\u0107i se sa svakodnevnim stresom u \u017eivotu, kako bi na kraju mogla produktivno raditi i doprinositi svome okru\u017eenju.<\/span><\/p>\n

Danas su dru\u0161tveni mediji svakodnevnica ljudskog dru\u0161tva i omogu\u0107avaju povezivanje sa prijateljima i porodicom, dijeljenje na\u0161ih misli i iskustva i dr\u017eanje koraka sa onim \u0161to se de\u0161ava u svijetu. Koliko god ovo imalo pozitivan uticaj na korisnike, mo\u017ee imati i suprotan uticaj. Brojne istra\u017eiva\u010dke studije pokazuju povezanost izme\u0111u dru\u0161tvenih medija i pove\u0107anih nivoa anksioznosti, depresije i usamljenosti, \u0161to je vjerovatno direktno povezano sa upore\u0111ivanjem izme\u0111u korisnika, negativnim komentarima i sajber nasiljem.<\/span><\/p>\n

Me\u0111usobna pore\u0111enja izme\u0111u korisnika na dru\u0161tvenim medijima mogu dovesti do osje\u0107aja manjkavosti i nesigurnosti, posebno u situacijama kada korisnici porede svoje \u017eivote sa istaknutim sadr\u017eajima drugih korisnika. To kod korisnika stvara iluziju da korisnici u istaknutim sadr\u017eajima \u017eive savr\u0161en \u017eivot, zaboravljaju\u0107i da oni u tom sadr\u017eaju prikazuju svoju najbolju verziju sebe, dok se kao i svi ostali bore sa svakodnevnim problemima koje ne objavljuju na dru\u0161tvenim medijima.<\/span><\/p>\n

Negativni komentari su jo\u0161 jedna pojava koja ima negativan uticaj na korisnike dru\u0161tvenih medija. Kada korisnici podjele ne\u0161to svoje na dru\u0161tvenim medijima, oni ustvari otvaraju vrata za komentare drugih korisnika \u2013 pozitivne ili negativne. Podr\u0161ka svakome odgovara i korisnici je obi\u010dno dobijaju od porodice i prijatelja, me\u0111utim negativni komentari od potpunih stranaca ponekad mogu biti negativni i bezobzirni \u0161to mo\u017ee biti prili\u010dno \u0161tetno za mentalno zdravlje korisnika.<\/span><\/p>\n

U modernom dobu, nasilje ide dalje do stvarnog svijeta, ono se prenosi i u digitalni, a po\u0161to se odvija u sajber prostoru, nazivamo ga sajber nasilje. Ono mo\u017ee podrazumijevati zastra\u0161ivanje, obmanjivanje, uznemiravanje, poni\u017eavanje, ucjenjivanje, pa \u010dak i la\u017eno opona\u0161anje i predstavljanje. Zbog nepredvidive prirode Interneta, sajber nasilje mo\u017ee pratiti \u017ertvu kroz svaki aspekt njenog \u017eivota, a posebno pogodan prostor za sajber nasilje su dru\u0161tveni mediji. Tu dolazi do eliminacije fizi\u010dkog aspekta nasilja nad \u017ertvom, ali isto tako dolazi do mnogo ja\u010deg psihi\u010dkog nasilja koje uz sve dostupne resurse dru\u0161tvenih medija mo\u017ee da ide mnogo dalje i mnogo br\u017ee nego ikada do sad. Koliko je ovo \u0161tetna pojava, govori i to da se za veliki broj oblika sajber nasilja mo\u017ee krivi\u010dno odgovarati skoro bilo gdje u svijetu.<\/span><\/p>\n

Na kraju, zbog svojih karakteristika i pozicije u sajber prostoru, dru\u0161tveni mediji bez obzira na povezivanje korisnika preko Interneta, mogu dovesti do gubitka fizi\u010dkog kontakta koji je veoma va\u017ean za mentalno zdravlje ljudi. To kod korisnika dru\u0161tvenih medija mo\u017ee izazvati osje\u0107aj usamljenosti i anksioznosti.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Algoritmi<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Dru\u0161tveni mediji su poznati po tome \u0161to koriste algoritme kako bi zadr\u017eali korisni\u010dku pa\u017enju na sebi \u0161to du\u017ee vremena, pru\u017eaju\u0107i preko njih korisnicima prilago\u0111eni sadr\u017eaj njihovim interesovanjima. Korisnicima se kori\u0161tenje algoritama predstavlja kao alat koji \u0107e im uvijek prikazivati sadr\u017eaj baziran na popularnosti, odnosno onaj sadr\u017eaj koji privla\u010di ve\u0107inu korisnika. To je zato \u0161to dru\u0161tveni mediji koriste i dru\u0161tvenu psihologiju u svom funkcionisanju i oslanjaju se na ljudsku predodre\u0111enost da prate gomilu. To dovodi do gubitka kriti\u010dkog mi\u0161ljenja kod korisnika, jer im se kroz upotrebu dru\u0161tvene psihologije usa\u0111uje ideja da je ne\u0161to ispravno samo zato \u0161to je popularno.<\/span><\/p>\n

\"Algorithm\"

Algorithm; Source: Wallpapercave<\/a><\/em><\/p><\/div>\n

Istra\u017eivanja su pokazala da korisnici na dru\u0161tvenim medijima \u010de\u0161\u0107e \u010ditaju negativne komentare i vijesti nego one pozitivne, pa tako negativni sadr\u017eaj postaje popularan kroz kori\u0161tenje algoritama i vi\u0161e se prikazuje korisnicima. Tu se opet dolazi do dru\u0161tvene psihologije, jer negativnost ima svoju funkciju u evoluciji \u010dovjeka. Istra\u017eiva\u010di sugeri\u0161u da informisanost lo\u0161im vijestima mo\u017ee \u010dovjeka u\u010diniti da se osje\u0107a spremnijim i bolje opremljenim da predvidi opasnost. Ipak, stalna izlo\u017eenost negativnom sadr\u017eaju mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja straha, tuge i bijesa koji \u0161tete mentalnom zdravlju i izazivaju lo\u0161e raspolo\u017eenje i anksioznost.<\/span><\/p>\n

Algoritmi koje koriste dru\u0161tveni mediji mogu napraviti problem sa fizi\u010dkim izgledom kod korisnika. Sadr\u017eaj koji se prikazuje korisnicima \u010desto ih tjera da uljep\u0161avaju stvari kada objavljuju svoj li\u010dni sadr\u017eaj. Tako kada je u pitanju fizi\u010dki izgled, dru\u0161tveni mediji name\u0107u korisnicima da svoje fotografije ure\u0111uju i filtriraju do granica koje nisu realne. Ovakve izmijenjene slike kod drugih korisnika izazivaju nezadovoljstvo i pove\u0107avaju rizik od razvoja poreme\u0107aja u ishrani i opsesivne brige oko fizi\u010dkih mana koje drugima izgledaju male ili neprimjetne. Po\u0161to se algoritmi baziraju na li\u010dnim profilima korisnika, oni mogu u odre\u0111enim situacijama korisniku, na primjer, sa poreme\u0107ajem u ishrani prikazivati takav sadr\u017eaj bez da ga je korisnik uop\u0161te pretra\u017eivao.<\/span><\/p>\n

Najgore od svega platforme dru\u0161tvenih medija su dobro upoznate sa ovim problemima koje mogu izazvati njihovi algoritmi. Neke platforme dru\u0161tvenih medija \u010dak pode\u0161avaju svoje algoritme da zadr\u017eavaju pa\u017enju korisnika na sadr\u017eaju koji prikazuju stavljanjem prioriteta na emocionalne okida\u010de koji \u0107e kroz psiholo\u0161ku reakciju natjerati korisnike da konzumiraju sadr\u017eaj.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Ekstremizam i mr\u017enja<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Dru\u0161tveni mediji godinama unazad su na udaru kritika zbog na\u010dina na koji njihovi algoritmi\u00a0 doprinose porastu ekstremizma i radikalnog pona\u0161anja. Digitalno povezivanje ljudi nije samo dovelo do br\u017ee i jednostavnije komunikacije izme\u0111u korisnika, ve\u0107 je omogu\u0107ilo i stvaranje prostora za formiranje foruma koje koriste ekstremne zajednice korisnika i tu \u0161ire i grade svoj uticaj. Algoritmi su dizajnirani da na osnovu korisni\u010dkog profila \u201cprepoznaju<\/em>\u201d osobe sli\u010dnih interesovanja i pru\u017ee im \u0161ansu da se pove\u017eu preko dru\u0161tvenog medija, olak\u0161avaju ekstremno i radikalno orijentisanim korisnicima da lak\u0161e komuniciraju i lak\u0161e organizuju. Neke od platformi dru\u0161tvenih medija su reagovale na zabrinutost obi\u010dnih korisnika i prepoznale opasnost ovih grupa korisnika po ljudsko dru\u0161tvo, kako u digitalnom, tako i stvarnom svijetu i prilago\u0111avaju pravila kori\u0161tenja svojih platformi novonastaloj situaciji. Preduzimaju se odre\u0111eni koraci na identifikaciji ovih negativnih pojava na dru\u0161tvenim medijima i poku\u0161ava se dati adekvatan odgovor, od uklanjanja sadr\u017eaja, do zabrane korisniku da koristi dru\u0161tveni mediji na kome kr\u0161i pravila pona\u0161anja.<\/span><\/p>\n

Ipak, to nije dovoljno. Kao odgovor na uklanjanje sadr\u017eaja i zabrane kori\u0161tenja popularnih dru\u0161tvenih medija, ove grupe korisnika se organizuju na mra\u010dnom Internetu formiraju\u0107i tamo veoma sli\u010dne platforme sa mnogo tolerantnijim uslovima kori\u0161tenja. Imaju\u0107i na umu da je na mra\u010dnom Internetu kontrola sadr\u017eaja je mnogo manja, to borbu protiv ekstremizma i mr\u017enje u digitalnom svijetu \u010dini skoro nemogu\u0107im zadatkom.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Digitalni aktivizam<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Dru\u0161tveni mediji su postali i prostor za digitalni aktivizam kao sredstvo postizanja socijalne pravde, a to pokazuju razni pokreti za borbu ljudskih prava koji su poslali masovni zahvaljuju\u0107i konceptu povezivanja na kojem su zasnovani dru\u0161tveni mediji. Pokazalo se da obi\u010dna rije\u010d, mo\u017ee postati etiketirana klju\u010dna rije\u010d – he\u0161tag (eng. hashtag<\/em>) koja izaziva stvarne promjene. To se mo\u017ee odnositi na dono\u0161enja zakona o seksualnom uznemiravanju, porodi\u010dnom nasilju, reforme krivi\u010dnog zakona, za\u0161titi prirodnog bogatstva i sli\u010dno. U ovakvim slu\u010dajevima dru\u0161tveni mediji su osna\u017eili istomi\u0161ljenike da se organizuju i okupe oko odre\u0111enog cilja na na\u010din koji prije nije bio mogu\u0107.<\/span><\/p>\n

Prosto je nemogu\u0107e zanemariti i odvojiti ulogu dru\u0161tvenih medija od koli\u010dine uticaja koji na ovakav na\u010din stvoreni pokreti mogu imati na dru\u0161tvo. Mnogo je primjera u kojima su aktivisti zapo\u010deli razgovor na platformama dru\u0161tvenih medija, a na kraju izazvali nacionalnu pa\u017enju i ostvarili svoje ciljeve.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Poslovanje<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Od kada su dru\u0161tveni mediji postali popularni, poslovne organizacije su po\u010dele da ih koriste za povezivanje sa kupcima i danas je veoma te\u0161ko prona\u0107i neku poslovnu organizaciju koja ne koristi neki vid dru\u0161tvenih medija. Uticaj dru\u0161tvenih medija na poslovanje je veliki i to su prepoznale poslovne organizacije tako \u0161to su po\u010dele oko njih da grade svoj imid\u017e i pove\u0107avaju profit.<\/span><\/p>\n

Poslovne organizacije koriste dru\u0161tvene medije da svojom ponudom do\u0111u do ciljane grupe korisnika sa jedne strane, dok sa druge strane dobijaju uvid kako korisnici reaguju na njihove proizvode i usluge. Mogu ih koristiti i za pra\u0107enje trenutnog tr\u017ei\u0161ta i testiranje novih tr\u017ei\u0161ta za proizvode i usluge, zbog \u010dega dru\u0161tveni mediji igraju zna\u010dajnu ulogu u poslovanju.<\/span><\/p>\n

\"Social

Image by Gerd Altmann<\/a> from <\/em>Pixabay<\/em><\/a><\/p><\/div>\n

Pokazalo se tako\u0111e, da dijeljenje znanja mo\u017ee biti zna\u010dajno pove\u0107ano kori\u0161tenjem dru\u0161tvenih medija u poslovnom okru\u017eenju, jer se na taj na\u010din smanjuju ograni\u010denja i razlike, \u0161to poma\u017ee u stvaranju novih vje\u0161tina i pove\u0107anja znanja kod radnika.<\/span><\/p>\n

Upotreba dru\u0161tvenih medija u poslovnim organizacijama je veoma velika u dana\u0161nje vrijeme, pa ne treba zanemariti i negativne uticaje na poslovanje. Danas negativna iskustva kupaca dolaze do ogromnog broja korisnika kada se objave na dru\u0161tvenim medijima. Nekada u ovakvim situacijama, menad\u017ementi poslovnih organizacija razviju neku vrstu nesigurnosti i na odre\u0111eni na\u010din te\u017ee da smanje svoju vidljivost na dru\u0161tvenim medijima, \u0161to mo\u017ee imati i pozitivan i negativan efekat. \u010cinjenica je da se poslovne organizacije danas mnogo te\u017ee bore sa negativnim publicitetom, ali dru\u0161tveni mediji ne \u0161ire samo negativan publicitet brzo, ve\u0107 omogu\u0107avaju i \u0161irenje dobrog publiciteta brzo. Da bi se zadr\u017eala ravnote\u017ea, poslovne organizacije moraju imati dobru korisni\u010dku podr\u0161ku na svim kanalima komunikacije sa kupcima kako bi rije\u0161ili korisni\u010dke probleme prije nego situacija postane toksi\u010dna.<\/span><\/p>\n

Uticaj dru\u0161tvenih medija na poslovanje, dakle mo\u017ee biti i pozitivan i negativan. U situaciji kada je poslovna organizacija u stanju da razvije povjerenje sa svojim korisnicima, uticaj dru\u0161tvenih medija mo\u017ee biti pozitivno visok. Ili suprotno, ako se povjerenje korisnika poljulja, efekat uticaja dru\u0161tvenih medija mo\u017ee biti veoma \u0161tetan i izazvati gubitke u poslovanju.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Edukacija<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Dru\u0161tveni mediji su postali i platforme za u\u010denje i njihova upotreba je zna\u010dajno porasla godinama unazad kao mjesto za sticanje novih znanja. Istra\u017eivanja su pokazala da veliki broj edukatora koristi dru\u0161tvene medije kao sredstvo interakcije i prostor za stvaranje okru\u017eenja za u\u010denje, pa je uticaj dru\u0161tvenih medija kao platforme za u\u010denje na korisnike ogroman.<\/span><\/p>\n

Danas je sasvim normalno kori\u0161tenje u\u010denja na daljinu putem neke od platformi dru\u0161tvenih medija, koji omogu\u0107avaju korisnicima da direktno u\u010destvuju u procesu u\u010denja, za razliku od tradicionalnog na\u010dina gdje su samo pasivno upijali informacije. U ovakvom okru\u017eenju sadr\u017eaji dolaze predstavljeni i oblikovani na na\u010din koji korisnicima imaju vi\u0161e smisla i vi\u0161e im privla\u010de pa\u017enju u odnosu na tradicionalne na\u010dine. Korisnici mogu da dobiju korisne informacije iz komentara drugih korisnika, prenosa u\u017eivo, ankete na temu za koju zainteresovani ili kroz postavljanje pitanja \u0161iroj zajednici korisnika.<\/span><\/p>\n

Dru\u0161tveni mediji podsti\u010di i dijeljenje objava i informacija sa drugim korisnicima koji u\u010de iste stvari, umjesto da samo predaju doma\u0107e zadatke edukatoru, usmjeravaju korisnike ka dubljem anga\u017emanu i postizanju boljih rezultata. Oni ne podsti\u010du samo saradnju i kreativnost izme\u0111u korisnika na edukaciji, ve\u0107 im poma\u017eu da identifikuju realne primjene za alate koje ve\u0107 koriste u u\u010denju. Kada se pa\u017eljivo razviju i usmjeravaju, vje\u0161tine dru\u0161tvenih medija mogu pomo\u0107i korisnicima da prona\u0111u posao na tr\u017ei\u0161tu rada koje se sve vi\u0161e oslanja na nove tehnologije za koje u nekim regionima svijeta ne postoje odgovaraju\u0107i edukatori.<\/span><\/p>\n

Ako se pravilno koriste za u\u010denje, dru\u0161tveni mediji mogu pozitivno uticati na svakog pojedinca na na\u010din kako u\u010di i upija korisne informacije. Uklju\u010divanje dru\u0161tvenih medija u tradicionalnu edukaciju mo\u017ee pro\u0161iriti kreativnu slobodu kod korisnika i podsta\u0107i ih da vi\u0161e rade i da se vi\u0161e anga\u017euju. Tako da, uzimaju\u0107i u obzir konstantnu promjenjivosti dru\u0161tvenih medija, trebalo bi razmisliti i o uvo\u0111enju promjena u tradicionalne na\u010dine u\u010denja kako bi se promijenio na\u010din na koji se u\u010di i razgovara u u\u010dionici i van nje.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Politika<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Istra\u017eivanja su pokazala da uticaj dru\u0161tvenih medija na pona\u0161anje bira\u010da mali, ali da se ipak ne mo\u017ee zanemariti. Taj uticaj se stalno mijenja, ali se ipak isti\u010du neki trendovi koji su konstanti. Tako su dru\u0161tveni mediji pobolj\u0161ali protok informacija, domet, mobilizaciju i prikupljanje sredstava, ali su i pove\u0107ali nadzor, politi\u010dku polarizaciju, \u0161irenje dezinformacija i uznemiravanje.<\/span><\/p>\n

Dru\u0161tveni mediji za politi\u010dare predstavljaju ma\u010d sa dvije o\u0161trice. Sa jedne strani politi\u010dari imaju priliku da izbjegnu agencijske urednike za koje smatraju da manipuli\u0161u i iskrivljuju sadr\u017eaj poruke koju \u017eele da po\u0161alju. Sa druge strane digitalno okru\u017eenje ih izla\u017ee nesavladivim posljedicama u slu\u010daju gre\u0161aka u poruci ili djelovanja neprijateljske opozicije, u odnosu na \u017eeljenu pozitivnu interakciju sa bira\u010dima. Tradicionalni mediji nude obrnuto. Politi\u010dari dobijaju jednosmjernu komunikaciju preko urednika koji svojom ure\u0111iva\u010dkom politikom kontroli\u0161u sadr\u017eaj, ali izbjegavaju trenutni negativni odgovor. Istra\u017eivanja pokazuju, da manje poznati i lo\u0161ije finansirani politi\u010dari vi\u0161e koriste dru\u0161tvene medije za komunikaciju sa bira\u010dima, dok poznatiji i bolje finansirani politi\u010dari ne\u0107e posebno voditi ra\u010duna o kanalu komunikacije sa bira\u010dima, ve\u0107 \u0107e se posvetiti sadr\u017eaju komunikacije.<\/span><\/p>\n

\u010cinjenica je da dru\u0161tveni mediji predstavljaju najbolji na\u010din da se ideje prenesu velikom broju korisnika u nevjerovatno kratkom periodu. Oni omogu\u0107avaju politi\u010darima da do\u0111u do svojih pristalica na li\u010dnom nivou, \u0161to se \u010dini jednako va\u017eno kao i politi\u010dka platforma. U nekoliko izbornih kampanja do sada je izgledalo da \u0107e pobijediti politi\u010dari koji su jasnije definisali svoje izborne platforme, me\u0111utim gubili su od politi\u010dara sa relativno nejasnim politi\u010dkim platformama, koji su se uspjeli veoma dobro povezati sa svojim bira\u010dima na li\u010dnom nivou. Kriti\u010dari me\u0111utim ka\u017eu da povezivanje na li\u010dnom nivou sa pristalicama pojeftinjuje liderstvo. Oni ukazuju da dopu\u0161tanje bira\u010dima razmjenu li\u010dnih informacija, prebacuje fokus sa lidera i njegovih sposobnosti, na njegov li\u010dni \u017eivot. Ipak, li\u010dno povezivanje sa bira\u010dima je nevjerovatno efikasan na\u010din za brzo poja\u0161njavanje doga\u0111aja, ideja i planova.<\/span><\/p>\n

Kada se radi o politici i dru\u0161tvenim medijima treba napomenuti i da postoji fenomen la\u017ene nade. U pojedinim predizbornim kampanja je izgledalo da pojedini politi\u010dari imaju ogromnu podr\u0161ku, toliko veliku da im je pobjeda na dan izbora trebala biti osigurana. Me\u0111utim, pokazalo se da to \u010desto nije slu\u010daj. Bilo da se radi o lo\u0161em odzivu bira\u010da ili ne\u010demu drugom, podr\u0161ka na digitalnim medijima nije jednaka podr\u0161ci u stvarnom \u017eivotu.<\/span><\/p>\n

Poznato je da u digitalnom svijetu ni\u0161ta nije uvijek onako kako izgleda i da Internet i dru\u0161tveni mediji obiluju dezinformacijama, \u0161to je \u010dudan fenomen u dobu kad se sve mo\u017ee provjeriti. Stoga, bez obzira da li smatrali da je upotreba dru\u0161tvenih medija od strane politi\u010dara obe\u0107avaju\u0107a ili opasna, va\u017eno je imati na umu ovaj fenomen i znati koliko je lako biti zaveden na dru\u0161tvenim medijima.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Religija<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Posljednjih deset godina religija je i\u0161la u skladu sa razvojem dru\u0161tvenih tehnologija i u suprotnosti sa njima. Dru\u0161tveni mediji su omogu\u0107ili prenos vjerskog \u017eara bez institucionalnog nadzora, \u0161to predstavlja neku vrstu demokratizacije religije. Ali na ovaj na\u010din dolazi do potkopavanja autoriteta, gubitka kontrole nad narativom i te\u017eeg odr\u017eavanja granica doktrine. Religiozni pojedinci prihvataju nove tehnologije, dok vjerske institucije korisnicima pru\u017eaju uto\u010di\u0161te od manje po\u017eeljnih efekata istih. Ove suprotnosti nagla\u0161avaju nove mogu\u0107nosti i izazove za vjerske institucije dok se posmatra prodor digitalne revolucije koja na mnogo na\u010dina mijenja lice vjerskog identiteta i prakse.<\/span><\/p>\n

\"Religion

Religion; Source: Wallpapercave<\/a><\/em><\/p><\/div>\n

Dru\u0161tveni mediji su postali dominantni u mnogim sferama koje je religija tradicionalno imala, posebno u prenosu informacija i dru\u0161tvenom povezivanju. Ali na mnogo na\u010dina, \u010dini se, su\u0161tinsko iskustvo religije je ostalo nedodirljivo za uticaj tehnologije, \u010duvaju\u0107i kriti\u010dki oblik bjekstva za korisnike od ekrana. Vjerske ceremonije i izgradnja zajednice se i dalje primarno de\u0161avaju u fizi\u010dkim prostorijama, sa veoma mali prelivanjima na dru\u0161tvene medije. Ova sposobnost vjerskih zajednica da pove\u017eu sa pojedincima isti\u010de se kao glavna vrijednost religije, jer jedan od naj\u017ee\u0161\u0107ih problema dru\u0161tvenih medija je paradoks pove\u0107anja dru\u0161tvene izolacije. Vjerske zajednice su jedinstveno efikasne u rje\u0161avanju ovog problema, jer prili\u010dno uspje\u0161no okupljaju ljude i dopiru do onih koji su izolovani i to na zna\u010dajnom nivou.<\/span><\/p>\n

Kada se govori o ulozi dru\u0161tvenih medija u vjerskim praksama, postoje indikatori koji pokazuju transformaciju i pojavu novih shvatanja. Istra\u017eivanja pokazuju da \u010ditave generacije mladi ljudi po\u010dinju preispitivati svoja vjerovanja kroz proces istra\u017eivanja razli\u010ditih religija, a to je bez sumnje doprinijelo nastanku nove identifikacije koja je \u201cduhovna<\/em>\u201d ali ne i \u201creligiozna<\/em>\u201d. Jedan od glavnih faktora koji ih navodi na ovo \u201cduhovno putovanje<\/em>\u201d je njihova izlo\u017eenost razli\u010ditim vjerovanjima na dru\u0161tvenim medijima.<\/span><\/p>\n

Dru\u0161tveni mediji kroz stalno objavljivanje novog sadr\u017eaja i dijeljenje informacija izla\u017eu mlade generacije korisnika razli\u010ditim vjerovanjima, idejama i praksama, \u0161to za korisnike koji nisu prizemljeni ili nemaju potpunu spoznaju o sebi mo\u017ee biti vjerski izazov. Dana\u0161nje generacije su okru\u017eene sa mnogo vi\u0161e ideja i informacija, nego bilo koja generacija prije, a to mo\u017ee izazvati sumnju u istinitost i nepristrasnost. Istra\u017eivanja pokazuju da korisnici koji su manje izlo\u017eeni dru\u0161tvenim medijima imaju ve\u0107e \u0161anse da prisustvuju redovnim religijskim slu\u017ebama, odnosno korisnici koji su aktivni na dru\u0161tvenim medijima manje su prisutni na religijskim obredima.<\/span><\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da dru\u0161tveni mediji mogu doprinijeti smanjenju religioznosti kod mladih generacija kroz faktore osude i kritike dru\u0161tva. Danas u vi\u0161e nego ikad aktuelna pitanja rodne ravnopravnosti, istospolnih brakova, abortusa i mnoga druga o kojima vjerske zajednice imaju \u010dvrste stavove koji mogu izazvati strah kod mladih generacija da \u0107e se na njih gledati kao netolerantne i ograni\u010dene osobe. To mo\u017ee dovesti do otvorenog na\u010dina razmi\u0161ljanja gdje ovakve osobe postaju \u201csamostalni duhovni vodi\u010di<\/em>\u201d ili po\u010dnu da prihvataju razli\u010dite religije i na taj na\u010din prilago\u0111avaju svoj osje\u0107aj duhovnosti. Uprkos ovim istra\u017eivanjima, me\u0111u mla\u0111im generacijama i dalje postoje osobe koje su \u010dvrste u svojoj vjeri i koje nastoje da odr\u017ee svoja vjerska uvjerenja i obi\u010daje.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Tehnologija<\/strong><\/span><\/span><\/h3>\n

Posmatraju\u0107i godinama unazad, tehnologija i dru\u0161tveni mediji su do\u017eivjeli nevjerovatnu evoluciju, poma\u017eu\u0107i jedno drugom da se razviju na\u00a0 jedinstvene na\u010dine. Tehnolo\u0161ki napredak je korisnicima dozvolio da koriste dru\u0161tvene medije na ra\u010dunarima i pametnim telefonima, tako da su danas korisnici povezani preko dru\u0161tvenih medija u svakom trenutku zahvaljuju\u0107i pametnom telefonu u d\u017eepu. Sa druge strane, razvoj dru\u0161tvenih medija je promijenio tehnologiju. Danas se dru\u0161tveni mediji integri\u0161u u tehnolo\u0161ke proizvode, a \u010desto i odre\u0111uju u kojem \u0107e pravcu krenuti razvoj tehnologije.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Mobilni ure\u0111aji<\/strong><\/span><\/span><\/h4>\n

Pametni telefoni koje danas svi koriste, nisu vi\u0161e telefoni. To su ra\u010dunari u d\u017eepu za \u010diju su popularnost kori\u0161tenja odgovorni prvenstveno dru\u0161tveni mediji. Korisnici te\u017ee da \u0161to manje vremena provedu za ra\u010dunarima, ali sa pametnim telefonima u d\u017eepu oni stvaraju ogromne koli\u010dine saobra\u0107aja ka popularnim platformama dru\u0161tvenih medija. Da bi se zadovoljile potrebe dru\u0161tvenih medija za kvalitetnim sadr\u017eajem, \u010ditava industrija je krenula u proizvodnju ure\u0111aja koji \u0107e biti dovoljno mo\u0107ni da ispune o\u010dekivanja korisnika. Tako da danas jedan pametni telefon mo\u017ee potpuno zamijeniti: foto aparat i video kameru, laptop, medij za skladi\u0161tenje podataka, ure\u0111aj za navigaciju i sli\u010dno.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Komunikacija<\/strong><\/span><\/span><\/h4>\n

Dru\u0161tveni mediji postaju podrazumijevano sredstvo komunikacije za korisnike danas. Milenijalci su prva generacija koji su dali prednost porukama i u\u010dinili telefonske pozive pro\u0161lo\u0161\u0107u. Takva promjena dru\u0161tvene norme, poslala je fiksne telefone i telefonske sekretarice u tehnolo\u0161ki zaborav, daju\u0107i prednost novim tehnologijama za razmjenu poruka, zvuka i video materijala. Moderno dru\u0161tvo se danas okre\u0107e ka virtuelnim sastancima i video pozivima kao odli\u010dnim na\u010dinima komunikacije. Me\u0111utim, tu nije kraj, jer se na\u010dini komunikacije u ljudskom dru\u0161tvu konstantno mijenjaju pod uticajem pokreta\u010dke snage dru\u0161tvenih medija.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>Ogla\u0161avanje<\/strong><\/span><\/span><\/h4>\n

Danas su dru\u0161tveni mediji imaju ogroman uticaj na ogla\u0161avanje i sastavni dio su marketin\u0161ki kampanja, \u0161to mijenja mnogo stvari. Tradicionalni na\u010dini ogla\u0161avanja sve vi\u0161e gube prostor i koriste se naj\u010de\u0161\u0107e kada treba do\u0107i do starije demografske grupe i kada su u pitanju lokalne kampanje, a rezultati ovih kampanja se vide tek sedmicama ili mjesecima kasnije. Kod digitalnog ogla\u0161avanja, podaci i reakcije korisnika se mogu pratiti trenutno kroz razli\u010ditu analitiku, manje ko\u0161ta i mo\u017ee se do\u0107i do korisnika na globalnom nivou. Digitalni marketing anga\u017euje stru\u010dnjake za statistiku i psihologiju kako bi osmisli prave modele za odgovaraju\u0107i tip marketin\u0161ke kampanje. Pra\u0107enjem analitike i reakcija korisnika na kampanju, ogla\u0161iva\u010di imaju priliku da u svakom trenutku prilagode svoju kampanju trenutnoj situaciji kako bi postigli \u017eeljene rezultate.<\/span><\/p>\n

Dolazi i do pojave influensera, javnih li\u010dnosti koji svojim pona\u0161anjem uti\u010du na korisnike koji ih prate na dru\u0161tvenim medijima, \u0161to dovodi do razvoja influenser marketinga, za koji mnogi ogla\u0161iva\u010di smatraju da je najefektivniji na\u010din ogla\u0161avanja. Influenser marketing podrazumijeva saradnju brenda sa influenserom kako bi plasirali jedan od njegovih proizvoda ili usluga. Influenseri \u010dak mogu postati i ambasadori brenda kada doka\u017eu svoju vrijednost. Brendovi zara\u0111uju novac kada biraju posve\u0107ene uticajne ljude sa zna\u010dajnom ciljnom publikom koja odgovara \u017eeljenoj bazi kupaca brenda. To je pobjeda za obije strane i ovo ne bi bilo mogu\u0107e bez dru\u0161tvenih medija koji su korisnicima omogu\u0107ili nove na\u010dine za reklamiranje proizvoda i usluga koriste\u0107i nove tehnike i tehnologije.<\/span><\/p>\n

\"Artificial

Artificial intelligence; Source: Wallpapercave<\/a><\/em><\/p><\/div>\n

<\/span>Vje\u0161ta\u010dka inteligencija<\/strong><\/span><\/span><\/h4>\n

Istra\u017eiva\u010d i programeri rade na razvoju sistema koji mogu da u\u010de da rade bez ljudske pomo\u0107i. Nadaju se da mogu da naprave sistem koji mo\u017ee da procjenjuje podatke poput ljudi i da \u0107e na taj na\u010din sistem mo\u0107i izabrati najbolji pravac djelovanja. Ovaj proces obuhvata razvoj nekoliko tehnologija kao \u0161to su ma\u0161insko u\u010denje, ra\u010dunarski vid, obradu prirodnih jezika, duboko u\u010denje i sli\u010dno, a to sve na kraju nazivamo vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom. Razvoj ove tehnologije nastaje je iz potrebe obrade ogromne koli\u010dine podataka koje stvaraju korisnici dru\u0161tvenih medija, koja im sada omogu\u0107ava da ciljaju korisnike sadr\u017eajem i oglasima sa precizno\u0161c\u0301u koja je ranije bila nemoguc\u0301a. Zauzvrat, ovo pove\u0107ava prihod, jer ljudi provode vi\u0161e vremena na platformama dru\u0161tvenih medija i otvaraju vi\u0161e oglasa. Vje\u0161ta\u010dka inteligencija tako\u0111e poma\u017ee dru\u0161tvenim medijima da se bore sa te\u0161kim problemima oko moderiranja sadr\u017eaja koje bi ina\u010de bilo te\u0161ko rije\u0161iti \u2013 razvoj koji podjednako \u0161titi i platforme i korisnike.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span>ZAKLJU\u010cAK<\/span><\/strong><\/span><\/h2>\n

Sada je osnovno pitanje kako iskoristiti pozitivne strane dru\u0161tvenih medija, a za\u0161titi korisnike od negativnih uticaja dru\u0161tvenih medija? Najbolja preporuka za korisnike je da razumno konzumiraju sadr\u017eaj na dru\u0161tvenim medijima, odnosno da sadr\u017eaj koji izaziva lo\u0161a osje\u0107anja \u0161to manje konzumiraju. Tako\u0111e, korisnici\u00a0 i organizacije moraju da preuzmu li\u010dnu odgovornost za sadr\u017eaj koji objavljuju, kako ne bi negativno uticali na druge korisnike i organizacije. Na kraju, najva\u017enije je da dru\u0161tveni mediji budu odgovorni za objavljeni sadr\u017eaj na svojim platformama i da za\u0161tite korisnike i organizacije od negativnog uticaja. To mogu posti\u0107i adekvatnim uklanjanjem sadr\u017eaja, transparentnom edukacijom o na\u010dinu kako rade njihovi algoritmi i ozna\u010davanjem problemati\u010dnog sadr\u017eaja odgovaraju\u0107im oznakama.<\/span><\/p>\n\n\n\n
\n

\n

\"drustveni<\/a>

Dru\u0161tveni mediji: Privatnost (Epizoda 5)<\/p><\/div><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada se posmatra uticaj dru\u0161tvenih medija kroz promjene u ljudskom dru\u0161tvu, kao i kroz promjene u tehnologijama informisanja i komunikacija, mo\u017ee se zaklju\u010diti da dru\u0161tveni mediji imaju zna\u010dajnu ulogu u dana\u0161njoj transformaciji i oblikovanju...<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":4354,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[262,263],"class_list":["post-4351","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-info","tag-drustveni-mediji","tag-social-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4351"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4351\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sajberinfo.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}